ZAPOŠLJAVANJE u EU i eurozoni posustalo je u prva tri ovogodišnja mjeseca, odražavajući postrožena ograničenja zbog novog vala zaraze covidom-19, a Hrvatska je bilježila pad četvrto tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata.
U EU broj zaposlenih pao je u prvom tromjesečju za 0.2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Eurostat, neznatno ublaživši prvu procjenu.
U eurozoni smanjen je za 0.3 posto, u skladu s procjenom objavljenom sredinom svibnja.
Time je na oba područja prekinuto razdoblje oporavka tržišta rada, koje je počelo u ljeto prošle godine, zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije koronavirusa nakon prvog vala zaraze.
U posljednja tri mjeseca 2020. broj zaposlenih porastao je za 0.4 posto i u EU i u eurozoni.
U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, neposredno uoči uvođenja mjera zatvaranja, broj zaposlenih pao je 1.6 posto u EU te 1.8 posto u eurozoni, gotovo istim tempom kao i na kraju prošle godine.
Ukupno je u EU u prvom tromjesečju zaposleno bilo 205.6 milijuna građana, od čega 157.6 milijuna u eurozoni. U odnosu na pretpandemijsko četvrto tromjesečje 2019. broj zaposlenih smanjen je u EU za 3.8 milijuna te za 3.4 milijuna u eurozoni.
Najveći pad u Latviji
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje pao broj zaposlenih u Latviji, za 3.9 posto.
Slijede Grčka i Španjolska, gdje je smanjen za 1.7 odnosno 1.1 posto.
U Hrvatskoj broj zaposlenih bio je od siječnja do ožujka manji za 0.4 posto nego u posljednja tri mjeseca 2020. godine, kada je pao 0.3 posto. Time je pad nastavljen četvrto tromjesečje zaredom.
Najviše je pak na tromjesečnoj razini porastao broj zaposlenih u Mađarskoj i Španjolskoj, za 1.1 odnosno jedan posto. Slijede Cipar i Litva s brojem zaposlenih većim za 0.8 posto nego na kraju 2020.
Eurostat napominje da nije raspolagao podacima za Irsku, dok je Rumunjska bilježila prekid u vremenskom nizu.
Skok u Luksemburgu
Latvija je prednjačila padom broja zaposlenih u prvom tromjesečju i na godišnjoj razini, za sedam posto. Slijedi Estonija s padom zaposlenosti za 4.4 posto.
U Hrvatskoj broj zaposlenih smanjen je u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2.1 posto u odnosu na to prošlogodišnje razdoblje. Time se smanjio također četvrto tromjesečje zaredom.
U četvrtom tromjesečju 2020. pao je 2.4 posto.
Više zaposlenih nego na početku prošle godine imali su samo Luksemburg, Cipar, Poljska i Belgija, za 1.9 posto, odnosno u rasponu od 0.3 do 0.1 posto, pokazuje izvješće Eurostata objavljeno početkom tjedna.