HRVATSKA je danas u Bruxellesu započela screening, analitički pregled usklađenosti zakonodavstva, s poglavljem znanost i istraživanje, jednim od 35 poglavlja europske pravne stečevine o kojima će pregovarati tijekom pristupnih pregovora.

Screening, analitički pregled usklađenosti zakonodavstva, Hrvatska započinje s poglavljem znanost i istraživanje, jednim od lakših poglavlja europske pravne stečevine.

Svrha screeninga, koji provodi Europska komisija s državom kandidatkinjom za članstvo za svako poglavlje acquis communautairea, jest da se utvrdi koje zakonodavne instrumente zemlja kandidat mora usvojiti ili promijeniti kako bi se kao buduća članica mogla pridržavati zakonodavstva Zajednice što je prije moguće nakon pristupa.

Na tom prvom, eksplanatornom sastanku, predstavnici Europske komisije objasnit će hrvatskim pregovaračima to poglavlje. Na drugom sastanku, koji će se održati 15. studenoga, hrvatski predstavnici će prezentirati u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog.

Nakon dva sastanka s predstavnicima Europske komisije, hrvatski pregovarači pripremaju se za pregovore i izrađuju nacrt pregovaračkih stajališta, koje na kraju predviđenog postupka usvaja hrvatska Vlada.

U pregovaračkim stajalištima iznose se pozicije Hrvatske pri preuzimanju acquisa te način na koji će uskladiti svoje propise i uspostaviti potrebne strukture za njihovu provedbu.

Hrvatska i Turska, s kojima je EU isti dan otvorila pregovore 3. listopada, zajedno će započinjati postupak screeninga na prvim uvodnim sastancima za svako poglavlje, ali se kasnije postupak razdvaja.

Na drugom sastanku, koji će se održati 15. studenoga, hrvatski predstavnici će prezentirati u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog. Nakon dva sastanka s predstavnicima Europske komisije, hrvatski pregovarači pripremaju se za pregovore i izrađuju nacrt pregovaračkih stajališta, koje na kraju predviđenog postupka usvaja hrvatska Vlada.

Hrvatsku radnu skupinu za znanost i istraživanje, koja je dio pregovaračkog tima, čini trideset stručnjaka, znanstvenika, članova istraživačkih instituta, predstavnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čelnika sindikata znanosti i državni službenici iz nekoliko ministarstava.

Postupak provjere usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim prethodi konkretnim pregovorima za svako pojedino poglavlje.

Hrvatska za to poglavlje ne namjerava tražiti prijelazno razdoblje. Prijelazno razdoblje traži zemlja kandidatkinja kada procijeni da nije u mogućnosti provesti svoje obveze iz pojedinog poglavlja do pristupanja EU-u.

Pravna stečevina EU-a na području znanosti i istraživanja, zbog svoje specifičnosti, ne mora se prenositi u nacionalno zakonodavstvo. Sposobnost provedbe ne odnosi se toliko na primjenu zakonskih odredbi, koliko na postojanje preduvjeta za uspješno sudjelovanje u okvirnim programima.

Hrvatska već nekoliko mjeseci kao treća zemlja sudjeluje u 6. okvirnom programu EU-a, iz njega je već povukla 1,7 milijuna eura. Sredinom sljedećeg mjeseca, Hrvatska će potpisati sporazum o pristupanju tom programu.

Hrvatska je kao cilj postavila da do 2010. godine za istraživanje izdvaja 3 posto BDP-a. Udio novca iz proračuna za znanost i istraživanja u Hrvatskoj praktički je na europskoj razini, ali je problem u nedovoljnom sudjelovanju gospodarstva u financiranju. Hrvatska trenutačno za istraživanje iz proračuna izdvaja 0,9 posto BDP-a.