Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku doveo je do znatnog porasta potrošnje električne energije, svrstavajući zemlju među one u kojima potrošnja tijekom ekstremnih vrućina najviše raste. Iako iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) uvjeravaju da je sustav stabilan, stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija ekstremnih temperatura, oluja i starosti dijelova mreže mogla dovesti do ozbiljnijih poremećaja u opskrbi, piše N1.
Građani ne mare za troškove
Klima-uređaji, ventilatori i hladnjaci posljednjih dana rade punom parom. Dok se zemlja bori s visokim temperaturama, građani traže spas u rashladnim uređajima, ne razmišljajući previše o visini računa za struju. "Umirem od vrućine.
Nemam klimu, imam tri ventilatora i radili su do četiri ujutro. Nije mi važno što se troši više struje, važno je da me malo rashlade", rekla je jedna građanka. I drugi priznaju da klima-uređaje pale prema potrebi, neovisno o tome je li struja u tom trenutku jeftinija ili skuplja.
Hrvatska u europskom vrhu po rastu potrošnje
Takve navike odražavaju se na ukupnu potrošnju. Prema istraživanju tvrtke Compare the Market, Hrvatska je na četvrtom mjestu u Europi i šestom u svijetu po rastu potrošnje struje tijekom ekstremnih vrućina. Ispred Hrvatske na toj ljestvici nalaze se samo Grčka, Crna Gora, Turska, Kina i Meksiko.
Tijekom najtoplijih mjeseci potrošnja električne energije u Hrvatskoj u prosjeku raste za 17,76 posto. Svaki stanovnik za rashlađivanje prostora potroši dodatnih 67,4 kilovatsata mjesečno. Ipak, stručnjak za električnu energiju Zlatko Bukovac ističe pozitivan trend. Posljednjih godina instaliran je velik broj solarnih elektrana, ukupne snage oko 1250 megavata.
"Time smo se izjednačili s vjetrom. Upravo kada je zbog visokih temperatura povećana potrošnja energije za klima-uređaje, povećana je i proizvodnja energije u solarnim elektranama. Potrošnja i proizvodnja prate se gotovo istodobno", objasnio je Bukovac.
Sustav stabilan, rekordi daleko
Unatoč toplinskom valu, podaci HOPS-a pokazuju da trenutačno nema većih odstupanja od uobičajene potrošnje za ovo doba godine. Opterećenje elektroenergetskog sustava posljednjih se dana kreće između 2300 i 2400 megavata.
To je i dalje znatno manje od povijesnog rekorda od 3341 megavata, zabilježenog 16. srpnja 2024. godine u 20 sati. Potrošnja struje najviša je u večernjim satima, između 20 i 22 sata, dok se drugi vrhunac bilježi između podneva i 15 sati.
Iz HOPS-a poručuju da je prijenosna mreža na uobičajeno visokoj razini raspoloživosti te se ne očekuju problemi u opskrbi. "Potrebe hrvatskog elektroenergetskog sustava namiruju se iz domaćih elektrana i uvozom električne energije. Sve veći broj malih kućnih solarnih elektrana rasterećuje prijenosnu i distribucijsku mrežu", navode.
Dotrajala mreža
Iako je sustav zasad stabilan, nije imun na ekstremne vremenske uvjete. Dok ispad jednog dalekovoda ne predstavlja problem, istodobni kvarovi na više vodova mogli bi izazvati ozbiljne poremećaje.
Visoke temperature dodatno opterećuju dalekovode i transformatore, a snažne oluje, srušena stabla i požari mogu oštetiti dijelove mreže i uzrokovati lokalne prekide opskrbe. Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, upozorava da je znatan dio mreže zastario.
Vrhunac sezone kao pravi test
"Hrvatska elektroenergetska mreža je solidna, ali oko 50 posto mreže prešlo je 40 godina životnog vijeka. Slično je i u ostatku Europe. Sustav je trenutačno stabilan, ali ulazak sve većeg broja obnovljivih izvora donosi nova opterećenja, zbog čega su nam potrebne reverzibilne hidroelektrane i baterijski spremnici", rekao je Jakšić.
Aktualni toplinski val nije srušio rekorde u potrošnji, no pravi test za sustav tek slijedi s vrhuncem ljeta i turističke sezone. S porastom broja turista i novim valovima vrućina, rast će i broj uključenih rashladnih uređaja. Ipak, čini se da se u Hrvatskoj neće dogoditi scenariji kakvi se viđaju u nekim državama zapadne Europe koje su danima ostajale bez struje.