LONDONSKI Times je odabrao kafić Saše Kalina u Obrežju na hrvatsko-slovenskoj granici kako bi ilustrirao probleme i nove podjele koje će donijeti proširenje schengenskog sustava na istok Europske Unije.

Članak Rogera Boyesa opisuje kafić koji je smješten na samoj graničnoj crti pa se posjetitelji koji dolaze na šank na hrvatskoj strani šale kako će od 1. siječnja - kada schengenski sustav stupa na snagu - morati vaditi putovnicu da bi mogli koristiti zahod koji se nalazi na slovenskoj strani granice.

Iako priznaje da je riječ o pretjerivanju, Kalin Timesovom novinaru tvrdi da će mu novi granični režim otežati život, jer je u pitanju "povijesno neuralgična točka".

Timesov reporter se s time ne slaže, navodeći da je od svih država koje će primjenjivati schengenski sustav najlakše biti upravo Sloveniji, koja ima najkraću granicu i "najmanje graničnih sporova" sa svojim susjedom. Boyes spominje i da se Slovenija najmanje mora brinuti o ilegalnim imigrantima, jer je "zbunjenog Azijata lako zapaziti i uhvatiti čim ga krijumčari izbace usred alpske zime".

Boyesa daleko više zabrinjavaju problemi koji bi mogli nastati u drugim dijelovima Istočne Europe, gdje će san arhitekata Europske Unije o entitetu bez granica u praksi dovesti do podgrijavanja starih i stvaranja novih podjela i sukoba.

Tako će se odnosi između Mađarske i Rumunjske - koji su bitno poboljšani nakon pada Nicolae Ceausecscua - pogoršati, čim Mađare iz Mađarske i mađarsku manjinu u Rumunjskoj bude dijelio schengenski zid, s obzirom da Rumunjska pod schengneski režim dolazi tek 2011. godine.

Poljsko-ukrajinsko jedinstvo, koje je po Boyesu "neispričana priča o eurointegracijskim uspjesima", bi također otišlo u paramparčad čim Poljska zatvori granice i tako spriječi Ukrajince da im poslovi u propulzivnoj Poljskoj budu izvor prihoda. Brige izazivaju i horor-priče o ruskoj enklavi u Kalinjingradu koja je hermetički zatvorena državama-članicama EU i gdje je jedini pristup kroz zapečaćeni vlak iz koga su svejedno bježale čečenske izbjeglice.

R.R.