ŠVICARCI u nedjelju glasaju o nizu vrućih pitanja: mjerama protiv terora, propisima o suzbijanju pandemije covida-19 i zabrani pesticida.
Švicarski birači moraju odlučiti hoće li odobriti zakon o covidu-19 koji će produljiti vladine ovlasti za borbu protiv pandemije i ublažavanje njezinih posljedica za društvo i gospodarstvo.
Međutim, dva su prijedloga protiv pesticida podigla najviše prašine u kampanji obilježenoj žučnim raspravama poljoprivrednika.
Prva inicijativa, pod nazivom „Za Švicarsku slobodnu od sintetičkih pesticida”, poziva na njihovu zabranu kroz 10 godina, dok bi uvezena hrana proizvedena uz pomoć takvih pesticida također bila zabranjena.
Po drugoj, „Za čistu pitku vodu i zdravu hranu”, pravo na vladine subvencije imala bi samo ona poljoprivredna gospodarstva koja ne koriste pesticide i antibiotike.
Ograničila bi se i količina tekućeg gnoja koji se koristi na poljima i može zagaditi vodu.
Aktivisti za zaštitu okoliša i politička ljevica podržavaju obje inicijative.
Švicarska vlada želi da ih se obje odbije, tvrdeći da bi ti prijedlozi potkopali prehrambenu suverenost zemlje.
Premda su urbani glasači pretežito za te prijedloge, izgleda da će birači iz ruralnih područja glasati protiv, po anketama koje pokazuju da će oba prijedloga vjerojatno biti odbačena.
Tijesna borba u vezi s CO2
Po švicarskom sustavu izravne demokracije, svakih nekoliko mjeseci održavaju se referendumi na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama.
Bilo koja ideja građana može biti stavljena na nacionalni referendum ako prikupi 100.000 potpisa, od ukupno 8.6 milijuna stanovnika.
Za referendum o novim zakonima koje je dogovorio parlament potrebno je 50.000 potpisa.
Zaštita okoliša je također jedna od tema u nedjelju, a glasa se o novim propisima o ugljikovu dioksidu.
Zakon bi putem porezne politike smanjio emisije stakleničkih plinova za 50 posto do 2030. u odnosu na 1990., uključujući financijske poticaje za postavljanje punktova za punjenje električnih vozila i prodaju vozila koja troše manje goriva.
Povećao bi isto tako poreze na loživa ulja i plin, kao i uveo porez na zrakoplovne karte za inozemstvo.
Protivnici zakona ističu da će te mjere biti skupe te da će najviše pogoditi građane s niskim i srednjim prihodima.
Ankete pokazuju da je rezultat glasanja neizvjestan.
Teror i ljudska prava
S druge strane, očekuje se da će jasna većina podržati novi zakon o produljenju policijskih ovlasti za borbu protiv terorizma, unatoč upozorenjima UN-a i Amnesty Internationala.
Zakon omogućuje policiji da lakše preventivno djeluje protiv „potencijalnog terorista”.
Ako policija smatra da neka osoba starija od 12 godina razmišlja o tome da počini nasilno djelo, zakon joj omogućuje pojačani nadzor, ograničenje kretanja sumnjivca i njegovo ispitivanje.
A uz sudski nalog može i staviti svaku osobu stariju od 15 godina u kućni pritvor na najviše devet mjeseci.
Ljevičarski protivnici zakona smatraju da on potkopava nasljeđe zemlje kad je riječ o poštivanju ljudskih prava.
Vlada ističe da će temeljna prava biti zajamčena i tvrdi da programi deradikalizacije nisu dovoljni da bi zemlja bila sigurna.
Švicarska je do sada bila pošteđena velikih napada kakve su doživjele druge europske zemlje.
Vlasti ipak inzistiraju da je razina prijetnje visoka, podsjećajući da su dva napada nožem prošle godine vjerojatno bila „teroristički motivirana”.
Referendum o propisima o covidu-19 vjerojatno će lako proći.
Sve izvanredne mjere koje uvede vlada, kao što su mjere za borbu protiv pandemije, vremenski su ograničene i treba ih potvrditi da bi ih se produljilo.
Propisi također reguliraju financijsku pomoć odobrenu pojedincima i poduzećima, uključujući naknade za gubitak prihoda te potpore kulturnim organizacijama.