Obavezan GPS, videonadzor, javna crna lista... Stižu stroža pravila za otpad

Foto: FaH

SVA vozila koja prevoze otpad u Hrvatskoj morat će imati GPS, lokacije na kojima se gospodari otpadom bit će pod videonadzorom, a država će uspostaviti i javni popis osoba kojima je zabranjeno baviti se tom djelatnošću.

Ključne su to izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje je u Saboru predstavila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Vlada ih donosi nakon slučaja nezakonito odloženog otpada u Gospiću, ali i otkrivanja drugih ilegalnih odlagališta u Hrvatskoj. 

"Praksa je pokazala da moramo pojačati nadzor nad osobama koje gospodare otpadom, pooštriti uvjete za izdavanje i zadržavanje dozvola, ubrzati uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada te naplatu troškova od odgovornih osoba", rekla je Vučković.

GPS podaci čuvat će se dvije godine

Sva vozila kojima se prevozi otpad na području Hrvatske morat će imati GPS, uključujući vozila u prekograničnom prometu bez obzira na državu u kojoj je prijevoznik registriran.

Sustav će bilježiti položaj vozila, vrijeme kretanja i povijest vožnje, a podaci će se morati čuvati najmanje dvije godine. Prijevoznicima je predviđen rok od 12 mjeseci za prilagodbu nakon stupanja zakona na snagu. 

Neprekinuti videonadzor morat će obuhvaćati ulaze na lokacije gospodarenja otpadom tako da se mogu vidjeti vozilo, vozač i registarske oznake. Snimke će se čuvati 30 dana, a Vučković je rekla da će Ministarstvo razmotriti i dulji rok. Obveza se odnosi i na reciklažna dvorišta. 

Uvode se i redovite kontrole: najmanje jednom godišnje za lokacije neopasnog otpada te najmanje dvaput godišnje za lokacije opasnog otpada. 

Javni popis onih kojima je zabranjen rad s otpadom

Država će uspostaviti i javno dostupan popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom.

Popis neće obuhvaćati samo samu tvrtku nego i odgovorne i upravljački povezane osobe. Vlada time želi spriječiti da ljudi kojima je zbog kršenja propisa onemogućen rad jednostavno nastave istu djelatnost preko novog društva.

Prije izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom pribavljat će se i mišljenje gradonačelnika ili načelnika.

Kazne će, ovisno o težini prekršaja, iznositi od nekoliko tisuća do 150.000 eura.

Ako grad očisti ilegalni otpad, trošak bi se naplatio onečišćivaču

Vučković je istaknula da Vlada ostaje pri načelu "onečišćivač plaća".

Ako grad ili općina moraju ukloniti ilegalno odbačeni otpad, imat će pravo tražiti naknadu troškova od odgovorne osobe te založno pravo na nekretnini s koje je otpad uklonjen.

"Trošak ne smije ostati građanima", rekla je.

Vlada tvrdi da je cilj zakona upravo učinkovitije naplatiti sanaciju od odgovornih osoba, umjesto da trošak u konačnici snose lokalni proračuni i porezni obveznici. 

Oporba protiv spaljivanja otpada iz Gospića

Velik dio saborske rasprave ponovno se odnosio na Gospić.

Oporbeni zastupnici protivili su se odluci Vlade da se oko 650 tona otpada iz velikih vreća s bivšeg PPK Velebit energetski oporabi u cementarama Nexe u Našicama i Holcim u Koromačnom.

IDS-ov Dalibor Paus pitao je zašto Vlada inzistira na Koromačnom ako se ranije odustalo od zbrinjavanja tog otpada na području Zaprešića, dok je SDP-ova Sanja Bježančević tražila odgovor na temelju kojih je analiza utvrđeno da otpad nije opasan.

Vlada navodi da su neopasna svojstva tih približno 650 tona potvrđena kroz više neovisnih analiza te da Nexe i Holcim imaju dozvole i tehničke mogućnosti za njihovu energetsku oporabu. Rok za završetak posla je 45 dana. 

To je samo dio otpada na lokaciji. Plan sanacije predstavljen jučer obuhvaća ukupno oko 44.000 tona opasnog i neopasnog otpada. Među njima je gotovo 33.000 tona zakopanog otpada pomiješanog sa zemljom i kamenjem te oko 4500 tona rasutog opasnog otpada koji bi trebao biti obrađen izvan Hrvatske. 

Vučković: Ja sam došla kada je odlaganje već završilo

Zastupnici su ministricu pitali i o njezinoj političkoj odgovornosti za slučaj Gospić.

Vučković je rekla da je Ministarstvo 2023. zaprimilo predstavku građana i proslijedilo je Državnom inspektoratu, koji je postupao tijekom 2023. i 2024. godine.

Navela je i da se dio otpada na lokaciji odlagao od 2019. do 2022. te da je dozvolu 2022. izdala županija.

"Ja sam došla u Ministarstvo kad je sve to završilo i radim sanaciju", odgovorila je Mostovu Anti Kujundžiću na pitanje o ostavci.

Ministrica je najavila i poseban zakon koji će uređivati prekogranični promet otpadom. Prema njezinim riječima, trebao bi biti upućen u javno savjetovanje za sedam do deset dana.

Prekogranične pošiljke već uređuje nova europska uredba. Za dio otpada od 1. siječnja 2027. počinje obvezna elektronička razmjena podataka kroz europski sustav DIWASS.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.