ČELNICI zemalja Zapadnog Balkana i dužnosnici Europske unije će se okupiti na summitu u Tirani čiji je cilj ponovo oživjeti cijeli proces proširenja. Iako i dalje postoje podjele među njima o tempu pristupnih pregovora i nekim bilateralnim pitanjima, dužnosnici Europske unije smatraju da je važnije nego ikad jasno staviti do znanja da šest zemalja Zapadnog Balkana pripada europskoj obitelji kako se one ne bi frustrirano okrenule prema Rusiji ili Kini.
Europska komisija je više puta obećala Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji da imaju budućnost unutar europskih integracija, ali napredak tih zemalja prema članstvu je izrazito spor posljednjih godina. Hrvatska je još uvijek posljednja zemlja koja je pristupila Europskoj uniji, što znači da je prošlo devet godina od posljednjeg proširenja.
"Politika proširenja je među tri glavna prioriteta čelnika Unije. Jedino pravo dugoročno rješenje za mir, stabilnost i prosperitet je članstvo u EU", kazao je europski povjerenik za proširenje Oliver Várhelyi tijekom prošlotjednog posjeta Beogradu. EU čelnici su se u lipnju složili da Moldavija i Ukrajina budu kandidatkinje za članstvo, dok Gruzija još mora ispuniti ciljeve koje je definirala Komisija.
Stoltenberg dao podršku Moldaviji, Gruziji i BIH
Mjesec dana kasnije EU je započela pregovore o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom nakon godina odgađanja. BiH je ostvarila mali napredak na svom europskom putu kada je Komisija u listopadu savjetovala zemljama članicama da joj daju status kandidata, piše Associated Press.
Kosovo je tek napravilo prvi korak, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a najavljeno je da će podnijeti zahtjev za status kandidata kasnije ovog mjeseca. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg inzistirao je prošlog tjedna da je podrška Moldaviji, Gruziji i BiH ključna u kontekstu rata.
Stoltenberg je istaknuo da je BiH “važna za stabilnost na cijelom Zapadnom Balkanu”. Međutim, EU smatra da gospodarstva i političke institucije potencijalnih članica nisu spremni za integraciju u jedinstveno tržište Europske unije i implementaciju zapadnih demokratskih vrijednosti.
"Nitko nije blizu ulaska u EU. Sve one moraju prevladati značajne prepreke kako bi ispunile kriterije iz Kopenhagena, koji definiraju standarde Unije o jakim demokratskim institucijama, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i sposobnosti preuzimanja obveza članstva", kazao je Luigi Scazzieri, istraživač u Centru za europsku reformu, trustu mozgova sa sjedištem u Londonu.
Vučić zaprijetio bojkotom skupa
Očekuje se da će se tijekom sastanka raspravljati i o negativnim učincima ruskog rata u Ukrajini na sigurnost energije i hrane. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je najavila financijsku potporu zemljama Zapadnog Balkana u suočavanju s nestašicom i višim cijenama.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je zaprijetio da će bojkotirati skup zbog narušenih odnosa između Kosova i Srbije. Tijekom svog boravka u Beogradu Várhelyi je Vučiću objasnio da će morati uskladiti vanjsku politiku Srbije s politikom Europske unije ako se Srbija istinski želi pridružiti europskim integracijama.
Iako su predstavnici Srbije glasali za više rezolucija UN-a kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, Vučić je odbio eksplicitno osuditi Moskvu. Isto tako, Srbija se nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije zbog rata.
"Daljnji napredak u vladavini prava je ključan, ali to neće biti dovoljno. Usklađivanje s vanjskom politikom Europske unije također igra puno jaču ulogu nego prije jer Europa je također napadnuta”, naglasio je Várhelyi.