KRAJ studenog rezerviran je za najveće popuste u godini. Posljednji petak u mjesecu, popularno nazvan Black Friday, mnogi potrošači iščekuju kako bi ulovili najveće popuste kojima ih trgovci mame tjednima prije. Natpisi koji oglašavaju velika sniženja i nevjerojatne ponude u studenom prekrivaju izloge i online stranice, no iza silnih ponuda često se kriju prevare na koje ljudi nasjedaju iz godine u godinu.
Dan posebnih ponuda i ušteda došao je iz SAD-a, gdje je Black Friday popularnost počeo stjecati devedesetih godina. Riječ je o šoping-događanju koje se obilježava petkom koji dolazi nakon američkog blagdana Dana zahvalnosti.
Udruga Potrošač: To je često manipulacija i marketinški trik
U Americi i zapadnoj Europi, npr. u gradovima poput Londona, godinama se šire slike ljudi koji ispred trgovačkih centara kampiraju kako bi uhvatili proizvode snižene čak i 70 do 90 posto. Iz udruge Potrošač za Index su kazali kako se u Hrvatskoj iza takvih natpisa najčešće kriju manipulacija i trgovački trikovi koji privlače kupce.
"Svjedoci smo iz prošlosti da je to marketinški trik. Ako ima sniženja s tako velikim popustom, onda se potrošači moraju jako dobro potruditi da pronađu taj artikl. Sniženja najčešće dosegnu tek 40% popusta, a za veće popuste trgovci najčešće govore kako su se artikli već rasprodali", rekao je predsjednik udruge Potrošač Igor Vujović.
Inspekcije već godinama najavljuju veći nadzor trgovina, no radnika je malo te ne stignu sve kontrolirati. Stoga iz udruge upozoravaju potrošače na što moraju paziti kako im posebna ponuda ne bi novčanike zavila u crno.
"Najbolje je u kupnju ići planski"
Kada su u pitanju luda sniženja, kaže Vujović, trgovci se služe raznim trikovima kako bi građane privukli na nekontroliranu potrošnju, a sve se češće bilježe i prevare.
"Najčešće se zavarava kupce kako bi ih se dovelo u trgovine da bi oni potrošili novac koji nisu planirali. Najbolje je u kupnju ići planski, a cijene proizvoda koje kupci žele mogu pratiti neko vrijeme prije sniženja kako bi znali je li taj proizvod naposljetku stvarno snižen. Naime, trgovci znaju prije popusta podignuti cijenu proizvoda i onda to izgleda kao super prilika", objašnjava Vujović.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević napomenula je da već cijeli mjesec stižu pritužbe potrošača na nepravilnosti rada trgovaca. Dodaje kako za posebni oblik prodaje mora biti istaknuta najniža cijena u posljednjih 30 dana.
"To je jedna zaštitna mjera jer se prije dešavalo da su trgovci podizali cijene pa ih spuštali za vrijeme sniženja, a zapravo su ih samo vratili na istu cijenu. Dakle sniženja nije ni bilo. Potrošači trebaju voditi računa o tome jer se to sve češće događa", kazala je Knežević Indexu.
Sve veći broj prevara putem online kupnje
Velik dio zarade koja se ostvari tijekom popusta u studenom dolazi preko internetske kupovine, pa se tako i najveći broj prevara događa online. Kupci često nisu svjesni da se nalaze na lažnim stranicama, preko kojih im prevaranti kradu podatke o kartici, a na kućne im adrese dolaze proizvodi koje nisu naručili.
"Prvo se treba provjeriti stranica. Svaki dan nam se ljudi javljaju da su nešto naručili, ali im je došlo skroz nešto drugo. Kada od prodavača zatraže povrat novca, prestaje svaka komunikacija. Treba provjeravati jesu li stranice ispravne ili lažne. Svi koji u Hrvatskoj trguju na webu cijene moraju imati izražene u kunama i eurima i to je jedan od načina kako će potrošači znati radi li se o pravoj stranici", govori nam.
U vrijeme sniženja, posebice za vrijeme Cyber Mondaya, pojavljuju se stranice koje u svom nazivu imaju poznate brendove, ali sumnjive niske cijene su prvi znak za uzbunu. Potrebno je uvijek, upozorava se, istražiti podatke o tvrtki kako biste bili sigurni da se ne radi o prevari. Probleme kupci mogu izbjeći ako kupuju kod provjerenih trgovaca, koji su jasno naznačili uvjete poslovanja.
Dodaju kako se zaštititi mogu i plaćanjem pouzećem ili preko PayPala, koji funkcionira tako da se novac trgovcu uplaćuje tek nakon 30 dana, pa tako prevareni kupci imaju vremena reagirati i dobiti natrag svoj novac.
"Oni koji plaćaju pouzećem trebaju od dostavne službe zatražiti da provjere što su dobili prije plaćanja. Zaprimili smo sve više prijava da su naručili jedno, a dobili drugo. Ako dostavljač ne dopušta da se provjeri pošiljka, neka je ne preuzimaju.
I još je jedan problem. Dostavljači ne daju račune kupcima kada se radi o plaćanju pouzećem. Tada kupci nemaju dokaz da su platili proizvod i to im često zna stvarati probleme pri vraćanju ili zamjeni tog proizvoda", rekla je Knežević.
Oglase na društvenim mrežama treba izbjegavati
Kod online kupovine u zabludu dovedu i oglasi s nevjerojatnim ponudama koji kupcima iskaču na društvenim mrežama.
"Jednostavno su to samo navlakuše, a ljudi dobiju svakakve proizvode. Nekidan se javio gospodin koji je naručio veliku bušilicu, a dobio je dječju igračku. I posebno upozoravam da se ti proizvodi ne vraćaju jer to najčešće putuje za Bugarsku i poštarina bude izuzetno visoka. Tada ostanu bez svega. I to su očite prevare", objašnjava Knežević.
Iz policije također savjetuju građanima da prilikom online kupnje koriste trgovine iz država članica Europske unije jer su tako veće šanse da se problem, ako do njega dođe, riješi. Napominju kako je uvijek bitno provjeriti tvrtku i istražiti postoje li recenzije drugih kupaca. Kada je u pitanju plaćanje proizvoda, savjetuju da se plaća samo preko sigurnog pružatelja usluga, a ako proizvod ne stigne, a prodavač ne odgovara na upit, kažu kako se najbolje odmah javiti banci.
Zlatna pravila za online kupovinu
Što kada dođe do prevare ?
Potrošačima koji primijete spornu situaciju ili smatraju da su prevareni savjetuju da svoje sumnje prvo prijave samom trgovcu, a ako trgovac odbije reklamaciju, slučaj onda trebaju prijaviti državnom inspektoratu. Kada kod online kupovine tvrtka koja je kupcima prodala sporan artikl nestane, najbolje je odmah sve prijaviti policiji.
"Naši ljudi kad su prevareni često ne žele to prijaviti institucijama jer im je neugodno. Ali to bi trebali raditi bez problema. Proces je vrlo jednostavan, a najbitnije je ostaviti pisani trag. Ako trgovac odbije vratiti novac ili zamijeniti proizvod, tada se obavezno treba javiti državnom inspektoratu", zaključio je Vujović.
HUB poziva građane na oprez
I Hrvatska udruga banaka (HUB) pozvala je građane na dodatan oprez prilikom online kupnje uoči popularno nazvanog "Crnog petka" zbog sve učestalijih pokušaja zloupotrebe osobnih i kartičnih podataka.
Građanima tako skreću pozornost da je važno provjeriti vjerodostojnost oglasa koji privlače na iznimno povoljnu online kupovinu, ali i istovremeno izlažu zloupotrebi i neovlaštenom uzimanju osobnih podataka. Vjerodostojnost internetske domene putem koje se namjerava obaviti online kupovina može se provjeriti na sljedećoj poveznici: https://www.scamadviser.com/, navode iz HUB-a.
Upozoravaju i da kriminalci često koriste društvene mreže i internetske portale te objavljuju lažne nagradne igre ili oglašavaju proizvode po znatno nižim cijenama u odnosu na tržišnu cijenu. Na društvenim mrežama se može primijetiti velik broj oglasa koji zlonamjerno upućuju potencijalne kupce na navodno povoljnu kupnju različite brendirane robe (obuće, odjeće i drugih predmeta) - "Hot sale", "80% Off", "Discount Sale" ponude i slično.
Otvaranjem takvih sumnjivih poveznica potencijalna žrtva dolazi do lažne internetske stranice koja služi za prikupljanje i krađu osobnih podataka i podataka o kartici, a robu za koju misle da su je naručili, kupci ne dobivaju. Osim toga, na taj način otuđeni podaci korisnika mogu se od strane lopova koristiti za plaćanje na drugim internetskim trgovinama, pri čemu korisnici tek naknadno uočavaju da su njihovi računi terećeni za transakcije koje oni nisu izvršili, navode iz HUB-a.
Kako bi građani bili sigurni prilikom online kupovine, nužno je da se informiraju o odgovornom korištenju kartica, kao i o najčešćim vrstama aktualnih internetskih prijevara. Iz tog razloga, Hrvatska udruga banaka pripremila je savjetnik za sigurnu online kupovinu.
Njihovi savjeti su: kupujte od pouzdanih izvora, provjeravajte kako su ocijenjeni prodavatelji, provjerite je li prijenos podataka prikladno zaštićen, provjerite web adresu kupujete li online, provjeravajte ponavljajuća/trajna plaćanja, ne šaljite novce nepoznatima, kao ni podatke o kartici, provjerite sigurnost plaćanja na internetskoj stranici sačuvajte dokumente vezane za online kupnje i prije plaćanja ramislite dvaput - ističu ih HUB-a.