INSPEKCIJA Ministarstva zdravstva otkrila je nepravilnosti kod dvije transplantacije organa u KBC-u Zagreb iz 2019. godine te sve prijavila Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Državnom odvjetništvu zbog sumnje na trgovinu organima. Donijeli su i odluku o privremenoj zabrani presađivanja bubrega s nesrodnih davatelja.
"Nakon svih utvrđenih činjenica, inspekcija Ministarstva zdravstva poduzela je mjere u skladu sa svojim ovlastima te je predmet prvo ustupljen na daljnje postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori zbog povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije, potom na daljnje postupanje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te je zdravstveni inspektor, u skladu sa svojim ovlastima, donio rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja", stoji u dopisu koji je uputila služba za odnose s javnošću.
Presađeni bubrezi muškaraca iz Srbije i Kosova?
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je regionalnoj televiziji Una potvrdilo da od 2021. godine provodi izvide o dva para transplantacija bubrega s nesrodnih živih donora.
Izvori bliski Ministarstvu za Unu su rekli da je Hrvatska liječnička komora promptno reagirala na nalaz MZ-a i ocijenila da je transplantacijski tim Zavoda odgovoran za etičke propuste u oba slučaja. Taj je nalaz HLK navodno bolnici poslao u veljači ove godine, no iz Komore to ne žele potvrditi. Na pitanja nije odgovarao ni ravnatelj KBC-a dr. Ante Ćorušić (HDZ).
Una je objavila da je u posjedu dokumentacije iz koje je vidljivo da je prvi par prethodno odbijen u KB-u Merkur, o čemu je Ministarstvo zdravstva na vrijeme obavijestilo transplantacijski tim u KBC-u Zagreb.
Primatelj organa je mladi muškarac iz Hrvatske, no njegov socijalni status nije naveden niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle osoba niskog socijalnog statusa. U psihološkom nalazu darivatelja zapisano je tek da je sposoban shvatiti postupak i dati informirani pristanak.
Donator bio pekar s Kosova sa šestero djece
U drugom se slučaju transplantacije radi o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske. Svjedoci za Unu tvrde da je hrvatska adresa primatelja ostala neupisana, kao i podaci o socioekonomskom statusu.
Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, no u bolnici je odmah izazvao pažnju, piše Una, kazavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana. Njegov darivatelj je radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega. On je navodno bio smješten u hotelu Rebro.
Psihijatar je u obradi bio fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta te je na koncu zapisao da je riječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka, piše Una i dodaje da je nakon pregleda psihijatar zaključio da nema kontraindikacija da pacijent bude darivatelj organa.
Udruga: Ministarstvo je napokon reagiralo
Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata u svom priopćenju navodi da se radi o prvom slučaju sumnje na trgovinu organima u Hrvatskoj.
"Napokon smo dočekali da Ministarstvo reagira i sve pohvale na njihovo brzo upućivanje DORH-u. Od liječničke komore također je potvrđeno da je prekršena medicinska etika. Ali, sankcija nema! Ako je bolnica Merkur odbila napraviti transplantacije sa živog donora jer su postojale ozbiljne sumnje na trgovinu organima; prezentirajući primatelj elitnog društvenog statusa, a davatelj socijalni slučaj, kako je moguće da je da je Rebro to isto odobrilo?" pišu u priopćenju.
"Ovo je povijesni prvi slučaj"
Postavljaju i pitanje zašto sve javne ustanove ne slijede iste postupke i uvjete koji su propisani zakonom.
"Odgovorne institucije se ne ponašaju kao da je ovo interes javnosti, a što zasigurno jest i to povijesni jer je ovo prvi slučaj sumnje trgovine organima u RH! Ako smo mislili da smo sigurna zemlja od trgovine organima, trebamo biti svjesni da se to događa i u našem okruženju", pišu iz udruge.
"Nažalost neki i zdravlje mogu i pokušavaju kupiti novcem, no zabrinjava nas činjenica da ako se nije zaustavilo i sankcioniralo ono sto je utvrđeno u našoj najvećoj bolnici, da li se takva praksa i dalje nastavlja i jeli moguće da imamo državne institucije koje će pred ovim zatvoriti oči. Što onda može očekivati pacijent kojem su mu prekršena 'samo' prava? Interesantno je da za ovakav čin na Rebru nitko nije imao priziv savjesti već su sudjelovali u ugrožavanju nečijeg života", pišu iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.