Tekst: A.B.
Foto: Damjan Tadić (Cropix)

U SLOVENIJI kamate padaju iz mjeseca u mjesec, no u Hrvatskoj se to ne događa, nego one samo rastu i rastu. Pojašnjenje ovog fenomena smo potražili u Hrvatskoj udruzi banaka, koja nam odmah na početku napominje da se Hrvatska ne može uspoređivati sa svojom prvom susjedom kada su u pitanju kamatne stope.

> Zašto baš sve antirecesijske mjere u Hrvatskoj najviše bole građane?

Pad kamata, čini se, nije izgledan iz više razloga koji Hrvatsku čine rizičnom za bankare, daleko rizičnijom od Slovenije koja se po premiji rizika svrstava uz bok Njemačkoj. Neki od tih razloga su, da se iščitati iz odgovora HUB-a, bijeg premijera Ive Sanadera i sve turbulencije na političkoj sceni koje su uslijedile nakon toga, a koji su uzrokovali da se rizik udvostruči, bar što se bankara tiče.

Isti je Sanader, podsjetimo, sa šefom Zagrebačke banke Franjom Lukovićem uspio odgoditi povećanje kamata do poslije lokalnih izbora u svibnju i to je prikazao svojim velikim uspjehom. Preko granice, isti taj Unicredit koji je vlasnik Zagrebačke banke započinjao je rušenje kamata. One su u Sloveniji sada upola manje nego u svibnju 2009. godine, a u Hrvatskoj su kamate skočile za oko jedan posto.

Nadalje, tu je i neuredna politika ubiranja poreza koju svim snagama poriče ministar financija Ivan Šuker te neprestano zaduživanje kojim se Hrvatska ponekad i ponosi.

No, evo kako glasi odgovor na pitanje - kako to da su se banke u Sloveniji unatoč padu profita, odlučile za oživljavanje gospodarstva i povećanje zaposlenosti drastičnim rušenjem kamatnih stopa na kredite građana:

"Slovenija je članica Europske unije (EU), i što je još važnije - Europske monetarne unije (EMU). U Sloveniji zbog toga ne postoji rizik promjene tečaja. Slovenija ima puno manji državni dug od Hrvatske. Slovenija je zbog toga bila prva zemlja tzv. Nove Europe koja je ove godine izdala državne obveznice tijekom krize, i to uz vrlo povoljne uvjete", navodi Ivana Prgomet iz HUB-a, te dodatno pojašnjava zašto je Hrvatska nesigurna zemlja za bankare.

"Slovenske državne obveznice zbog toga nose prinos koji je približno jednak prinosu na njemačke državne obveznice. Drugim riječima, u Sloveniji se premija rizika kreće oko nule.
Hrvatska nije članica EU, nije članica EMU, ima puno veći javni dug i neuredniju fiskalnu politiku od Slovenije, a prilikom zadnjeg izdanja obveznica sama je država morala platiti više od 3 postotna boda premije rizika u odnosu na prinos njemačkih obveznica", navodi Prgomet, te nastavlja da su "premije rizika na hrvatske državne obveznice u međuvremenu zbog političkih događaja dodatno narasle i sada se kreću između 5 i 7 postotnih bodova, zavisno o dospijeću".

"Kako je Europska središnja banka tijekom proteklih godinu dana obarala kamatne stope ne bi li ublažila krizu, slovenske su banke došle u prigodu također obarati kamatne stope. U Hrvatskoj je ta prigoda poništena spomenutim povećanjem premija rizika", navela je Prgomet.

Zaključuje kako je "dovoljno reći da su troškovi hrvatskih banaka za kamate u prvih šest mjeseci ove godine bili veći čak za 24,9 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2008. godine, dok su prihodi od kamata rasli bitno sporije - 11,9 posto u istom razdoblju".