HOĆE li Poljska stvarno izaći iz Europske unije, samo 18 godina nakon što je u nju ušla? To je pitanje o kojem se ovih dana glasno raspravlja od Bruxellesa do Varšave, uslijed presude poljskog ustavnog suda, koja bi se mogla pokazati presudnom za europsku budućnost te zemlje.
Ta mogućnost izlaska iz EU dobila je, očekivano, ime Polexit, po uzoru na Brexit, izlazak Velike Britanije iz Unije, koji je izglasan 2016. godine, a finaliziran u siječnju prošle godine, nakon dugih i mučnih pregovora.
Naime, u presudi poljskog ustavnog suda, koja je donesena u četvrtak, odlučeno je da ugovorno pravo EU nije u skladu s poljskim ustavom i da su pojedini dijelovi europskog prava neustavni u Poljskoj, jer ustav u toj zemlji ima primat nad svim međunarodnim ugovorima, pa tako i onima sklopljenima u EU.
Tu se prije svega misli na pravo EU da intervenira zbog ugroženosti pravne države u svojim članicama, što je slučaj s Poljskom. To što je Varšava potpisala europske ugovore ne znači da je predala svoj pravni suverenitet u ruke EU, zaključio je sud.
No upravo je predavanje dijela nacionalnog suvereniteta Uniji naddržavnim tijelima radi uzajamno korisne političke, ekonomske i pravne integracije u samom temelju Europske unije.
Put Poljske prema izlazu iz EU, doduše, nije počeo tom kontroverznom presudom - prije bi se moglo reći da ona predstavlja svojevrsni prelazak Rubikona na tom putu.
Poljski ustavni sud proglasio europske presude protiv poljskog suda neustavnima
Ironično je to što je poljski ustavni sud svojom odlukom osporio presude Europskog suda pravde (ECJ) u Luksemburgu, donesene u posljednjih šest godina, koje se odnose upravo na poljsko pravosuđe. Naime, Europski sud pravde tim je presudama utvrdio da poljska reforma pravosuđa i način na koji sada postavlja suce krše europske zakone.
Europske institucije, kao i poljska oporba i civilno društvo, već godinama prozivaju nacionalističku poljsku vladu, na čelu s Mateuszom Morawieckim (i s predsjednikom vladajuće stranke Pravo i pravda, Jarosławom Kaczyńskim, kao sivom eminencijom vlasti), potkopavaju neovisnost pravosuđa i pune sustav politički podobnim sucima.
Upravo je ustavni sud bio primarna meta poljske pravosudne reforme, kako je poljske vlasti zovu, odnosno čistke i podvrgavanja pravosuđa političkom diktatu, kako je opisuju kritičari. Ustavnim sudom sad dominiraju suci lojalni vladajućoj stranci Pravo i pravda, od kojih je jedan imenovan nezakonito, prema Europskom sudu za ljudska prava, piše BBC.
A sad je takav, politički kadroviran ustavni sud donio odluku da EU nema pravo osporavati političko kadroviranje u poljskom pravosuđu.
Poljski ustavni sud: EU djeluje izvan granica nadležnosti koje je Poljska prenijela u ugovorima
Poljski ustavni sud je u svojoj presudi obrazložio da je Ugovor o Europskoj uniji - poznatiji kao Lisabonski ugovor, nesuđeni ustav EU - u sukobu s poljskim ustavom u četiri ključne odredbe te da poljski ustav u tim spornim točkama ima prevagu. To su:
- Članak 1. Ugovora o Europskoj uniji, gdje se zemlje EU slažu u uspostavi Unije, koju nazivaju "novom fazom u procesu stvaranja sve tješnje unije među narodima Europe".
- Članak 2. koji sadrži glavne vrijednosti Unije o "poštivanju ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina" u društvu u kojem "prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca".
- Članak 4.3 koji uspostavlja načelo "iskrene suradnje" kako bi se zemlje članice i Unija "međusobno pomagale u izvršavanju zadaća koje proizlaze iz Ugovora".
- Članak 19. koji uvodi Sud pravde Europske unije i navodi kako će on "osigurati poštivanje zakona pri tumačenju i primjeni ugovora".
Poljski ustavni suci tvrde da su članci 1. i 4. dopustili Uniji da djeluje "izvan granica nadležnosti koje je Republika Poljska prenijela u ugovorima" te da kroz članke 19. i 2. europski sudovi nezakonito poništavaju poljski ustav, uključujući i provjeru zakonitosti imenovanja sudaca, prenosi portal Politico.eu.
Unatoč tome, poljsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da će Poljska nastaviti poštivati zakone EU.
Poljska vlada: To su lažne vijesti, ostajemo u EU
"Sve obveze koje proizlaze iz primarnog i sekundarnog prava Europske unije ostaju na snazi, pa će ih Poljska i dalje u potpunosti poštivati. Odredbe Ugovora o Europskoj uniji navedene u presudi ostaju na snazi. Ono što se ne može prihvatiti, samo su oblici njihovog tumačenja ili primjene koji krše ustav", tvrdi poljsko ministarstvo.
Premijer Morawiecki i njegov zamjenik Kaczyński također inzistiraju na tome da Poljska ostaje u EU te optužuju oporbu za širenje "lažnih vijesti" i panike kako bi stekli podršku poljskih glasača, od kojih ogromna većina podržava članstvo u EU. Primarni razlog za tu podršku je, naravno, impresivna ekonomska transformacije Poljske od ulaska u EU 2003. O tome najbolje svjedoči činjenica da je poljski BDP po glavi stanovnika u prvih 15 godina članstva narastao za nevjerojatnih 81%.
Deseci tisuća proeuropski orijentiranih Poljaka koji su izašli u nedjelju na ulice Varšave i desetaka drugih poljskih gradova u prosvjedu protiv mogućeg Polexita očito nisu uvjereni ovim obećanjima vladajućih. Prosvjed je organiziran na poziv vođe oporbe i bivšeg predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.
Tusk: Moramo spasiti Poljsku
"Moramo spasiti Poljsku, nitko to neće učiniti umjesto nas", poručio je Tusk Poljacima na Twitteru i pozvao ih da "obrane europsku Poljsku".
"Velika Britanija je nedavno napustila EU, i to je tragedija. Ode li sada Poljska, i to će biti tragedija", ocijenio je Aleksander Winiarski (20), koji studira u Engleskoj, a došao je na prosvjed u glavnome gradu.
Reakcija Bruxellesa na odluku kojom praktički poništava njegovu nadležnost u nadzoru i zaštiti vladavine prava u državama članicama bila je očekivano oštra. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli rekao je da takva presuda neće ostati bez posljedica.
"Primat prava EU mora biti nesporan. Pozivamo Europsku komisiju da poduzme neophodne korake", napisao je na Twitteru.
Francuski ministar: Ovo je napad na Europsku uniju
Povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders poručio je da Komisija "neće oklijevati upotrijebiti opcije iz europskih ugovora". To bi moglo značiti da će konačno biti ubrzan postupak na temelju članka 7. Ugovora EU, koji se protiv Poljske razvlači godinama, piše Deutsche Welle. Ako se utvrdi teška povreda pravne države, taj postupak može rezultirati i oduzimanjem glasa Varšavi u okviru Unije.
I predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u petak da je "duboko zabrinuta" zbog presude te se obvezala "upotrijebiti sve ovlasti" koje su joj na raspolaganju za provedbu zakona EU.
"Naš prioritet je osigurati zaštitu prava poljskih građana i da poljski državljani uživaju pogodnosti koje pruža članstvo u Europskoj uniji", naglasila je Von der Leyen.
Komisija ima više opcija
Von der Leyen nije precizirala koje bi sljedeće korake Komisija mogla poduzeti, ali kako piše Politico, ima na raspolaganju više opcija: Mogla bi aktivirati mehanizam vladavine prava koji bi mogao dovesti do obustave određenih proračunskih transfera Poljskoj; moglo bi nastaviti blokirati sredstva za oporavak od koronavirusa Poljskoj ili bi mogla pokrenuti novi postupak zbog povrede vladavine prava protiv Poljske.
EK je prošlog mjeseca zatražila od Europskog suda da Poljskoj odredi dnevnu novčanu kaznu nakon što se ova zemlja oglušila o naredbu o obustavi rada kontroverznog tijela za discipliniranje sudaca, koje se smatra još jednim sredstvom političkog pritiska na pravosuđe. Ova bi se dnevna kazna provodila oduzimanjem od isplata iz proračuna EU -a Varšavi.
Europski sud je u srijedu donio još jednu presudu u slučaju poljskog suca Waldemara Zureka koji je kritizirao reforme vlade i prosvjedovao protiv svog degradiranja u drugo vijeće pri regionalnom sudu.
A francuski ministar europskih poslova Clément Beaune opisao je poljsku presudu kao "napad na Europsku uniju" i dodao da ona predstavlja "rizik od de facto izlaska." Ako ne postoji "temeljno poštivanje zajedničkih pravila prava i sloboda Europe", Poljska ne može očekivati "nikakvu podršku", dodao je u razgovoru za francuski BFMTV.
"U praktičnom smislu, ova presuda uvodi aspekte pravnog Polexita jer će produbiti problem pravosudne suradnje između poljskih i europskih sudova, posebno uzajamno priznavanje presuda. Mislim da pokušavaju zaštititi svoju reformu pravosuđa", objasnio je Patryk Wachowiec, istraživač u Centru Bingham Vladavina prava, za BBC.
Polexit će se ipak teško dogoditi, Varšavu će štititi Budimpešta
Njemački profesor ustavnog prava Rene Repasi upozorio je da još nikada neki nacionalni sud članice Unije nije poduzeo ovako krupan korak prema pravnom izlasku iz Europske unije.
Ipak, čini se da su najave neizbježnog Polexita pomalo preuranjene, pa čak i pravno zamrzavanje njenog članstva u Uniji. Postupak EU prema članku 7 dopušta obustavu glasačkih prava jedne zemlje članice, ali ta se odluka mora donijeti jednoglasno - dakle, za nju mora glasati svih 27 zemalja članica.
I tu leži glavni adut Poljske. I protiv nje i protiv druge članice EU koja se otvoreno okrenula prema takozvanoj "neliberalnoj demokraciji", protiv Mađarske, već godinama su u ranim fazama postupka prema članku 7 zbog narušavanja vladavine prava i ljudskih prava građana. No taj je postupak u oba slučaja zaglavio u početnoj fazi. A ako bi i napredovao do mogućeg glasanja i zamrzavanju prava u EU, Budimpešta i Varšava mogu računati jedna na drugu - obje će glasati protiv kažnjavanja druge članice.
Dapače, mađarski premijer Viktor Orban, i sam odavno optuživan za sustavno uništavanje neovisnosti pravosuđa, medija, civilnog društva i sveučilišne zajednice, promptno je podržao prijateljsku poljsku vladu.
"Primat prava EU može se primijeniti samo u onim područjima gdje EU ima ovlasti, okvir za to bio je postavljen u ugovorima EU", rekao je Orban i pozvao institucije EU "da poštuju suverenitet zemalja članica".
Ukratko, budućnost EU i ishod njenog spora između europskih vrijednosti i nacionalnog suvereniteta i dalje je vrlo neizvjestan.