Zbog sankcija koje je SAD uveo početkom lipnja, na Moskovskoj burzi nije moguća trgovina dolarima i eurima. Još uvijek je moguće kupiti valutu kao gotovinu ili u bankama, ali samo tržište je ograničenije. Kako građani Rusije štede u stranim valutama, jasno je da to dovodi to promjena na tržištu.
Primjera radi, početkom godine građani su kupili u protuvrijednosti oko 100 milijardi dolara. Gotovo sva potražnja koju je objavila Centralna banka u svom izvješću iz ožujka bila je u dolarima i eurima. Ipak, banke tvrde da sankcije nisu izazvale naglu potražnju za stranim novcem.
Yuan
Kao prva alternativa dolaru i euru (ali i drugom zapadnom novcu), nametnuo se kineski yuan. Kineska valuta ne podliježe nikakvim ograničenjima, a ruske banke dopuštaju besplatno podizanje yuana s bankovnog računa, dok ograničenja ostaju za dolar i euro. Ruske banke nude građanima mogućnost depozita u yuanima uz godišnju stopu do 5%.
Uz to, Kina je glavni trgovinski partner Rusije pa je i stoga yuan potreban. Ruske tvrtke svakog mjeseca izdaju obveznice u kineskoj valuti. Uglavnom, yuan je postao glavna strana valuta u Rusiji. Sam yuan je prošle godine zauzeo drugo mjesto u svijetu u trgovinskim razmjenama putem SWIFT sustava, ali je njegov udio oko 20 puta manji od američkog dolara, tako da Rusija yuan ne mora isključivo koristiti u trgovini s Kinom, već i s nekim drugim zemljama. Osim toga, Centralna banka povećava rezerve u yuanima.
Nije slobodno konvertibilan
To povećanje rezervi, prema mišljenjima ekonomista, jest upitne održivosti. Razlog tome je što se yuan ne smatra "slobodno konvertibilnim". Što to znači? U samoj Kini postoje dva yuana. Jedan na kopnu (CNY) i offshore (CNH). CNY je yuan koji se koristi unutar NR Kine, odnosno pod kontrolom je kineskih vlasti. Tradicionalno, Kina je strogo kontrolirala svoju valutu i ograničavala međunarodne financijske transakcije, dopuštajući obračune u yuanima samo unutar kontinentalne Kine (svojevrsni monetarni merkantilizam).
Propisi su postupno popuštali kako je Kina gospodarski rasla, ali kako bi kineske vlasti održale kontrolu nad valutom, formirane su dvije valute. Pojednostavljeno rečeno, CNY je pod strogim nadzorom Kineske narodne banke, dok je CNH prepušten tržištu. Budući da je situacija s dvije valute složena, kretanje novca koje ulazi i izlazi u nekim slučajevima može biti skupo i sporo. Npr. ako se u Kinu unosi dolar ili euro, tada nije problem. No ako se ulazi u Kinu s yuanom, tu može doći do problema. Za konverziju na kontinentalni yuan potrebno je napraviti nekoliko koraka, a transakcija na kraju može biti otkazana.
Sankcije Kini
Upravo taj problem unosa yuana u Kinu osjećaju ruska poduzeća. Plaćanja u yuanima kupljenim unutar Rusije sve se češće odbijaju, što izaziva uzbunu među sudionicima trgovine. Osim toga, SAD se priprema nametnuti sankcije kineskim bankama (tzv. sekundarne sankcije) koje pomažu Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije. U takvom scenariju građani Rusije ne bi mogli povlačiti novac u inozemstvo čak ni u yuanima, a međunarodna plaćanja bi se dodatno zakomplicirala.
"Prljavi" yuan
U takvom okruženju nastao je i termin "prljavi" yuan. "Čisti" yuan se odnosi na valutu kupljenu u inozemstvu (dakle, offshore yuan CNH), dok je "prljavi" yuan onaj kupljen unutar Rusije, bilo na burzi ili na međubankarskom tržištu. Broj kineskih banaka koje su spremne prihvatiti novac skuplje u Rusiji znatno se smanjio nakon američkih sankcija u lipnju. Kineska podružnica ruske VTB banke također se počela suočavati s ozbiljnim problemima u prijenosu yuana na račune klijenata u Kini.
I prije situacija nije bila baš bajna, odnosno VTB banka je koristila složene metode za popunjavanje rezervi yuana. Među ostalim, za to su koristili prijenos preko lokalnih posredničkih kineskih banaka ili ruskog odjela Kineske banke, ali su ti kanali sada zatvoreni.
Izravni prijenosi smanjeni
Kao posljedica svega, izravni prijenosi yuana iz Rusije u Kinu, koji su i prije bili izazovni, sada su smanjeni s 15% na 5%, prema The Moscow Timesu. Postoji također i mogućnost izravnog plaćanja Kini u rubljama, no nisu sve banke spremne prihvatiti plaćanja u ruskoj valuti. Jednostavno, čak i ako rublje stignu u Kinu, njihovo korištenje je nisko jer jednostavno ne postoji potražnja.
S druge strane, banke koje su spremne prihvatiti rublje imaju tendenciju podizanja cijene za tu vrstu plaćanja, što opet dovodi do pitanja isplativosti takve trgovinske razmjene.
Treće zemlje i kriptovalute
U mnogim slučajevima, transakcije s Kinom su postale moguće samo preko posrednika u zemljama Centralne Azije. U tim slučajevima yuan ne izlazi iz Rusije niti ulazi u Rusiju. Ali čak i takve transakcije su pune poteškoća jer države imaju vlastita ograničenja na prijenos valuta.
Također, plaćanje kriptovalutama preko Hong Konga postalo je popularnije, ali i u tom slučaju Rusija je prisiljena koristiti posrednika, u vidu zemalja poput Uzbekistana ili Kazahstana. Problem s prekograničnim plaćanjem postao je glavni problem za rusko poslovanje u 2024. godini. Banka Rusije, koja se prije rata protivila korištenju kriptovaluta, sada promiče ideju obavljanja međunarodnih plaćanja uz njihovu pomoć.
Do sada je Rusija uspijevala pronaći načine da zaobiđe sankcije, ali su zapadne zemlje, a prvenstveno SAD, počele zauzimati znatno stroži pristup u provedbi sankcija.