Foto: FaH
BIVŠI predsjednik Sabora Vladimir Šeks kazao je da je poništenje presude nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. izraz političke volje hrvatskog naroda koji je "uvijek u svojoj duši i srcu osjećao kardinala Stepinca nevinom žrtvom komunističkog režima", dok predstavnici obitelji ističu kako su "dokumenti i argumenti" konačno dokazali da je "uistinu bio pravednik".
Dodao je da je i "pravni poredak koji je bio na snazi 1946. bio izvrgnut ruglu i prijeziru".
"To nije bila zakonita osuda ni zakonit proces to je bila zloupotreba svih civilizacijskih stečevina i u to vrijeme već dosegnutih. Puka politička odmazda prema nadbiskupu Stepincu, samo iz toga razloga što je odbio Katoličku crkvu u Hrvatskoj da ostane u djelokrugu univerzalne Katoličke crkve, što je odbio da se pokori vlastodršcima nove Jugoslavije. Ova presuda ima povijesni značaj, ona otvara mogućnost da se svima žrtvama komunističkog režima, tisućama žrtava koji su u montiranim procesima bez prava na obranu, bez prava na pošteno i pravično suđenje osuđeni i pogubljeni, da njihovi nasljednici zatraže zadovoljštinu, satisfakciju u ovakvim revizijama procesa, da se ti procesi i presude proglase ništetnima, bespredmetnima i da se na taj način barem djelomično zadovolji pravda", dodao je Šeks.
Nadbiskupov nećak Boris Stepinac, koji je pokrenuo reviziju, kazao je nakon objave sudske odluke da se izvrsno osjeća. "Dirnut sam strašno, nisam očekivao da će to biti tako brzo riješeno. Zahvaljujem hrvatskom pravosuđu da je konačno skinuta jedna ljaga koja se godinama vukla ne samo na kardinala, na Katoličku crkvu, na obitelj, nego na cijeli hrvatski narod. Uistinu sam dirnut i presretan sam, presretan sam da su moja djeca i unuci dočekali taj trenutak", kazao je Stepinac.
"Danas su dokumenti i argumenti dokazali da je to uistinu bio pravednik i ostat ćemo kod toga. A ono sve nije bitno što se događalo, što sam ja proživio, što je proživjela moja obitelj", dodao je Stepinac, ističući da ne želi govoriti o ideologiji.
Na pitanje zbog čega nije prije zatražio reviziju postupka kazao je da je ranije "imao nekoliko intervjua" u kojima je bio "nasanjkan", jer su "ili vlasnici medija, ili urednici ili osobno novinari, iskrenuli ili ne objavili onu pravu istinu" pa nije bio siguran "što će biti i kako će biti".
"Zato me ovaj dan i veseli , veseli me otvorenost i pravednost ovoga suda i da je konačno skinuta ljaga sa jednog velikog hrvatskog čovjeka", kazao je.
Na pitanje ima li pokretanje revizije ikakve veze s postupkom kanonizacije Stepinac je kazao da je "možda to bio i jedan motiv da se to napravi sada jer su počeli sistematski napadi sa svih strana".
"Papa je donio odluku kakvu je donio. Ja to izuzetno poštujem. On želi raditi na zbližavanju obiju crkava želi na jedan način koji je on zamislio i mi to moramo poštovati. On je to napravio i neka se dokumentima i argumentima dokaže da je uistinu bio čist, da je bio svetac. Međutim, kroz ovo vrijeme pojavili su se strašni natpisi i ovdje. Dosta je bilo blaćenja, rekao sam i ja i mnogi drugi su rekli, dosta je bilo blaćenja. Hajdemo jednom sa istinom i to je bio motiv da smo to upravo u ovom trenutku napravili", zaključio je Stepinac.
Njegova kćer Kristina Stepinac Terzić, koja je kao odvjetnica obitelj i zastupala u ovom postupku, dodala je da je Županijski sud donio ispravnu odluku.
"Poništena je nezakonita presuda koja je egzistirala više od pola stoljeća. Postupak u kojem je donesena pobijena presuda bio je pun nezakonitosti počevši od kršenja temeljnog načela kaznenog postupka, prava na žalbu te ostalih povreda koje je danas jasno obrazložio predsjednik sudskog vijeća. Ovom presudom, zapravo samo je potvrđeno ono što smo mi kao obitelj i hrvatski narod oduvijek znali", kazala je.
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Ivan Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude Stepincu kojom je kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.