ŠPANJOLSKA obala nikad nije bila ugroženija zbog prekomjerne izgradnje i sve snažnijih posljedica klimatskih promjena. U izvješću naziva "Destrucción a toda costa 2026." (Uništenje pod svaku cijenu 2026.) organizacija Greenpeace identificirala je 194 kritične točke duž obale gdje je propadanje najizraženije, piše Euronews.

Studija pokazuje da je tijekom 2025. više od stotinu plaža trebalo umjetnu obnovu, za što je utrošeno 246 milijuna eura. Greenpeace takve intervencije opisuje kao sve skuplja i sve manje trajna privremena rješenja. Od ukupnih ulaganja, 70 posto odnosilo se na regiju Valencije, a gotovo 20 posto na Andaluziju.

U Greenpeaceu smatraju da je niz od osam imenovanih oluja prošle zime predstavljao takozvani završni ispit za postojeći model upravljanja obalom, koji je po njihovoj ocjeni pao. Kao dokaz navode poplavljene kuće u Valenciji, urušene šetnice u Gijónu i San Sebastiánu, odrone litica na Tenerifima i brojne plaže koje su ostale bez pijeska.

Najugroženija područja

Među najizloženijim lokacijama Greenpeace izdvaja deltu rijeke Ebro u Kataloniji na sjeveroistoku Španjolske, koju opisuje kao najranjiviju točku na Iberijskom poluotoku. Ugrožena je i obala nacionalnog parka Doñana u Andaluziji na jugu zemlje, kao i La Manga del Mar Menor u regiji Murcia na jugoistoku Španjolske.

Na popisu su i La Restinga de l'Albufera kod Valencije na istočnoj obali, plaža Camposoto kod grada San Fernanda u pokrajini Cádiz te obala Maspalomasa na otoku Gran Canaria, koji pripada Kanarskim otocima.

Izvješće također navodi da nestanak plaža izravno ugrožava radna mjesta u turističkom sektoru. Organizacija zato poziva na hitnu obnovu obalnih ekosustava i obustavu gradnje u poplavnim zonama. Predlažu i planiranje premještanja ugrožene infrastrukture te upravljanje obalom koje se temelji na znanstvenim kriterijima i rješenjima iz prirode.