Sjeverne članice NATO-a koje graniče s Rusijom pojačavaju zaštitu brana, elektrana, plinske infrastrukture i drugih ključnih objekata. Strahuju da bi Moskva mogla inscenirati napad ukrajinskim dronovima i za njega okriviti Kijev. Litva je prošlog tjedna objavila da Rusija razmatra takav scenarij, dok su Poljska, Latvija i Estonija također upozorile na moguće sabotaže kojima bi se mogla testirati reakcija NATO-a, piše Reuters.
Vojska čuva ključne objekte u Litvi
Kremlj odbacuje takve tvrdnje. Glasnogovornik Dmitrij Peskov prošlog je mjeseca upozorenja o ruskim tajnim operacijama nazvao "strašnim pričama" kojima se opravdava militarizacija protiv Rusije. "Nismo naivni. Pratimo informacije, čitamo između redaka i poduzimamo potrebne korake", rekao je litavski ministar obrane Robertas Kaunas.
Litva je prošlog mjeseca angažirala vojsku kao podršku policiji u osiguranju LNG terminala, terminala za naftne derivate, važnog dalekovoda prema Poljskoj i reverzibilne hidroelektrane Kruonis. "Šaljemo jasnu poruku da smo se spremni braniti ako to bude potrebno", rekao je Kaunas.
Latvija je također pojačala zaštitu kritične infrastrukture, među ostalim brane na rijeci Daugavi kod Rige i podzemnog skladišta plina Inčukalns. "Potencijalna hibridna prijetnja sada je izglednija nego prije", rekao je latvijski premijer Andris Kulbergs.
Strah da bi Rusija mogla inscenirati napad
Jedan baltički obavještajni dužnosnik rekao je Reutersu da postoje procjene prema kojima ruske vojne i civilne obavještajne službe razmatraju napad na infrastrukturu u Rusiji, baltičkim državama ili Poljskoj.
Prema tim informacijama, u napadu bi se koristili dronovi ukrajinske proizvodnje, a operacija bi mogla biti izvedena nekoliko dana nakon odobrenja ruskog državnog vrha, uključujući predsjednika Vladimira Putina.
Glavni strah nije samo moguća materijalna šteta. Dužnosnici smatraju da bi takav incident mogao izazvati politički kaos unutar NATO-a i raspravu među članicama o tome kako odgovoriti. Drugi dužnosnik iz regije potvrdio je da se upozorenja savezničkih obavještajnih službi ozbiljno shvaćaju, ali je upozorio da se takav napad može dogoditi "bilo kada ili nikada".
Poljska priprema alternativne pravce za plin
U Poljskoj energetska kompanija Orlen razmatra alternativne pravce uvoza plina u slučaju da postojeća infrastruktura bude ugrožena. Poljska oko 80 posto potrebnog plina uvozi preko LNG terminala u Świnoujściu i podmorskog plinovoda iz Norveške.
Poljska vojska i operator prijenosnog sustava dodatno štite i energetski dalekovod prema Ukrajini, koji pomaže u stabilizaciji ukrajinske elektroenergetske mreže.
Državna kompanija zadužena za izgradnju prve poljske nuklearne elektrane istražuje i pojavu krivotvorenih dokumenata kojima se, kako navodi, pokušava zbuniti sudionike projekta. Tragovi dokumenata, prema kompaniji, vode "istočno od Poljske", a slučaj istražuju policija i sigurnosne službe.