SINDIKATI javnih službi u pregovorima o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru zatražili su povećanje osnovice plaća za devet posto od 1. siječnja 2027. godine te mjesečnu naknadu za topli obrok od 65 eura.

Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da takvi zahtjevi nisu prihvatljivi te da Vlada neće ugroziti financijsku stabilnost države i proračuna. O plaćama i mogućnosti štrajka raspravljalo se u emisiji Otvoreno, piše HRT.

Sindikati traže devet posto veće plaće

Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, kaže da su sindikati usuglasili zahtjeve.

"Povećanje osnovice od devet posto po našim bi izračunima u ovom trenutku bilo dovoljno da pokrije predviđeni rast troškova života i inflacije sljedeće godine. Time bi se djelomično nadoknadila šteta koju nam je nanio vrlo slab rast osnovice ove godine, a naše bi plaće pratile rast ostalih plaća u zemlji i vratile nas na razinu iz 2024., kad su plaće osjetno rasle zbog koeficijenata", rekao je Turalija.

Objasnio je da su se učinci povećanja koeficijenata u posljednje dvije godine istopili, a plaće realno pale. "Zadatak sindikata je da učini sve što može kako bi zaštitio cijenu rada svojih članova i osigurao da životni standard ne bude ugrožen", dodao je.

Turalija je istaknuo i potrebu za dogovaranjem indeksacije, odnosno mehanizma kojim bi se plaće zaštitile u slučaju nepredviđenih gospodarskih okolnosti i pogoršanja ekonomske situacije iduće godine.

"Spremačicama bi 65 eura za obrok praktički bila trinaesta plaća"

Mjesečna naknada od 65 eura za topli obrok, prema Turalijinim riječima, bila bi posebno važna za radnike s najnižim plaćama.

"Ako uzmemo u obzir spremačice koje imaju plaću 800-900 eura, njima bi takva naknada na godišnjoj razini praktički bila trinaesta plaća i znatno bi im pomogla", rekao je Turalija.

Vlada: Proračun ne može podnijeti takve zahtjeve

Anita Zirdum, ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, najavila je da će Vlada sljedeći tjedan, u novom krugu pregovora, predstaviti svoju protuponudu.

"Sigurno je da proračun ne može podnijeti rast osnovice od devet posto i 65 eura za 280 tisuća zaposlenih. Proračun nije namijenjen isključivo za plaće u javnim i državnim službama, nego za svih 3,8 milijuna stanovnika Hrvatske. Ugrožavanje proračuna prekomjernim deficitom imalo bi financijske posljedice na život građana", rekla je. Naglasila je da plaće moraju rasti, ali u skladu s mogućnostima državnog proračuna.

"Nije problem u samom ugovaranju toplog obroka, ali moramo se dogovoriti koji će dio ići u osnovicu, s obzirom na to da ona jamči visinu mirovine. Topli obrok je tema o kojoj se razgovara i ta mogućnost definitivno nije isključena", poručila je Zirdum.

Potvrdila je da će Vladina ponuda uzeti u obzir projiciranu inflaciju za ovu godinu, višu od tri posto, kao i projekcije za sljedeću godinu.

Sindikati: Ministar mora voditi računa o 280 tisuća radnika

Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, smatra da u Hrvatskoj postoji kriza kolektivnog pregovaranja.

Problem vidi u "odnosu u kojem se 280 tisuća radnika proziva i stavlja im se meta jer traže nešto nerealno u odnosu na 3,8 milijuna stanovnika".

"Moramo se prvo dogovoriti trebaju li nam ti ljudi u sustavu. Ako ministar unaprijed poručuje da nešto nije prihvatljivo i realno... Često kolektivne pregovore stavljamo na vagu, jedna strana traži pet, druga nudi dva pa se nađemo na tri. To je deplasirano, trebamo vidjeti kako će se situacija razvijati od 2027.", rekao je Jović. Poručio je i da ministar mora voditi računa o zaposlenima u javnim službama.

Poslodavci: Više od 30 posto zaposlenih radi za državu

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), složila se da je minimalna plaća od 1050 eura niska i da treba rasti, ali je napomenula da je samo 75 posto tog iznosa neoporezivo.

"Razlika između prosječne plaće u privatnom i javnom sektoru prošle je godine bila na povijesno niskoj razini. Godine 2017. ta je razlika bila 15,6 posto, lani preko 30 posto, a ove se godine smanjila na 26,7 posto", navela je.

"Stalno upozoravamo na paradoks: imamo ogroman javni sektor, više od 30 posto ukupno zaposlenih radi za državu, a po masi plaća smo treći u Europi, iza Danske i Finske. S druge strane, nedostaje nam kadrova", istaknula je Weber. Dodala je da bi sustav vrednovanja rada trebalo uvesti i u obrazovanje.

Sindikati upozoravaju na isplate plaća "na ruke"

Jović smatra da je jedan od glavnih razloga velikih razlika između plaća u privatnom i javnom sektoru siva ekonomija, odnosno isplata dijela plaća "na ruke".

"Prosto je nemoguće da su stotine tisuća radnika prijavljene na minimalnu plaću ili sto eura više. Stalno tražimo da se pojača inspekcijski nadzor i da se strogo kažnjava neprijavljeni rad", rekao je. Štrajk u ZET-u ocijenio je uspješnim.

"Uspjeli smo pokazati da situacija u ZET-u i Holdingu nije onakva kakvom se prikazuje, od plaća i uvjeta rada do zadovoljstva radnika. Pregovori u ZET-u traju", kazao je.

Moguć je i štrajk u školama

Na pitanje je li moguć štrajk u školama ako ne dođe do dogovora s Vladom, Turalija je odgovorio da je sve moguće.

"Sindikatima uvijek ostaje mogućnost industrijskih akcija. U ovim pregovorima sudjeluje 11 sindikata i prvo moramo pričekati protuprijedlog Vlade. Žalosno je što ga nismo dobili već na prvom sastanku", rekao je.

Dodao je da se sindikati ne smatraju odgovornima za kratak rok za pregovore, koji bi, prema najavi ministra Ćorića, trebali završiti do 15. studenoga.

"Odgovornost je na Vladi da konačno prepozna važnost zaposlenika javnih službi za budućnost ove zemlje", zaključio je Turalija.