Autor je neovisni vojni analitičar i autor nekoliko stručnih knjiga iz domene naoružanja i vojne opreme
NJEMAČKI kancelar Olaf Scholz rekao je da je njegova zemlja spremna poslati više vojnika u Litvu, reagirajući na zahtjev baltičkih zemalja. Prije ruske invazije na Ukrajinu je Njemačka, koja zapovijeda multinacionalnom taktičkom skupinom NATO-a u Litvi, već bila povećala broj svojih vojnika stacioniranih u toj zemlji s 550 na više od 1000.
Baltičke zemlje, nepovjerljive prema Rusiji nakon 50 godina sovjetskog režima u prošlom stoljeću, strahuju da bi one sljedeće mogle biti na meti Moskve ako njezina kampanja u Ukrajini uspješno završi. Od početka rata te zemlje traže povećanje broja NATO-ovih vojnika na njihovom teritoriju i osnivanje brigada koje će zamijeniti sadašnje postrojbe.
"Spremni smo povećati naše sudjelovanje i izmijeniti ga u obliku snažne borbene brigade koja istodobno može organizirati odvraćanje i obranu od agresije na Litvu", rekao je Scholz u Vilniusu na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s baltičkim čelnicima.
Estonska premijerka: Moramo agresoru dati do znanja da je NATO kadar obraniti svoj teritorij
"Brigada ima oko 4000 vojnika. Za nas je ujedno važno da razgovaramo o načinu reagiranja na ruski napad, čineći sve kako Rusija ne bi dobila taj rat".
"Mislim da se danas nitko ne zavarava u vezi s Rusijom. Moramo shvatiti da ruska prijetnja neće nestati", rekao je pak litvanski predsjednik Gitanas Nauseda. "Ne može biti ni dijaloga, ni suradnje, ni smirivanja s tom zemljom koja se i dalje zanosi svojim carskim ambicijama", dodao je.
"Moramo agresoru dati do znanja da NATO nije samo spreman nego je i kadar obraniti svaki centimetar svog teritorija", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas. Sastanak na vrhu NATO-a treba se održati 29. i 30. lipnja u Madridu.