Šavorić u ime mirovinaca predao ponudu za preuzimanje crikveničke hotelske tvrtke

ODVJETNIČKO društvo Šavorić, protiv čijeg je suvlasnika Borisa Šavorića Hrvatska odvjetnička komora (HOK) nedavno pokrenula disciplinski postupak zbog Afere Hotmail, predalo je, u ime mirovinskih fondova, ponudu za preuzimanje crikveničkog Jadrana.

To je hotelsko poduzeće do kraja svibnja bilo u državnom vlasništvu, kada su, umjesto konkurencije iz turističke branše, mirovinski fondovi PBZ CO i Erste za 199,8 milijuna kuna preuzeli 70,7 posto vlasničkog udjela. Najavili su i dokapitalizaciju od 200 milijuna kuna i stavili novog predsjednika uprave Gorana Fabrisa. 

Za predsjedajućeg skupštine Jadrana mirovinski fondovi imenovali su Borisa Šavorića iz odvjetničkog društva Šavorić & partneri. Protiv njega je Hrvatska odvjetnička komora (HOK) pokrenula disciplinski postupak zbog njegove uloge u Aferi Hotmail, odnosno zbog toga što je paralelno radio za rusku VTB banku, jednog od vjerovnika Agrokora, a bio je istovremeno i ključni autor Lex Agrokora. Komora ga sumnjiči za odavanje odvjetničke tajne jer je, pokazali su mailovi koje je objavio Index, prenosio informacije o VTB banci članovima skupine Borg koja je pisala zakon.

Index je krajem svibnja dobio informaciju da je PBZ bio konzultant za privatizaciju tvrtke Jadran Crikvenica - koju su potom preuzeli mirovinski fondovi PBZ CO i Erste Plavi, te da je Odvjetničko društvo Šavorić bilo zastupnik kupca - koji je povezan vlasnički s konzultantom. CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju) nam još uvijek nije odgovorio na upit oko potencijalnog sukoba interesa PBZ-a od 22. svibnja. Njima smo se obratili zato što je to državno tijelo vodilo postupak prodaje državnih dionica. 

Višegodišnji stečajni postupak nad crikveničkim Jadranom završen je 2014. godine, nakon čega je krajem 2016. pokrenut postupak dokapitalizacije, a u siječnju ove godine dionice su uvrštene na tržište Zagrebačke burze.

Sada je Hanfa odobrila mirovincima ponudu za preuzimanje preostalih 14.376.901 dionica, po cijeni od 5,75 kuna. Odvjetničko društvo Šavorić koje zastupa mirovince pojašnjava da u trenutku nastanka obaveze objave za preuzimanje dionice nisu bile uvrštene na uređeno tržište. Obaveza za objavu ponude je nastala 6. travnja, a prvi dan trgovanja dionicama bio je 10. siječnja 2018. Kažu kako u studenom 2017., kada je objavljen poziv za iskazivanje interesa, dionice nisu bile uvrštene na tržištu.

Za preuzimanje preostalih dionica pripremili su 82,8 milijuna kuna. 

Nakon toga planiraju sazvati skupštinu na kojoj će predložiti spajanje tri postojeće dionice u jednu novu, zatim će smanjiti temeljni kapital od 491,3 milijuna kuna, za 208,8 milijuna kuna na iznos od 282,5 milijuna kuna. Potom će uložiti 200 milijuna kuna pa bi temeljni kapital iznosio 482,5 milijuna kuna.

Ne pristanu li mali dioničari na cijenu od 5,75 kuna, izgledno je da će im se uz dokapitalizaciju i planirano pretvaranje tri stare u jednu novu dionicu drastično umanjiti vrijednost. Spomenimo i da 850 radnika, malih dioničara, već dvadesetak godina sudski pokušava naplatiti svoje tražbine za neisplaćene plaće. S druge strane, mirovinci ulažu novac poreznih obveznika, pa je razumno upitati se i o njihovom interesu kada je u pitanju izdašnost u visini ponude za preuzimanje.