AMERIČKI "New York Sun" jučer je napisao članak o tome kako Bushova administracija razmatra mogućnost uspostave dijaloga s Muslimanskim bratstvom, najstarijom, najbrojnijom i najutjecajnijom islamističkom organizacijom, organizacijom koja je utemeljila politički islam.

Sun je izvijestio o jučerašnjem sastanku Obavještajnog i istraživačkog ureda State Departmenta (američkog ministarstva vanjskih poslova) i predstavnika obavještajne zajednice na kojemu se trebalo razgovarati o otvaranju službenih kanala komunikacije s MB-om. Također je spomenuto kako je Nacionalno obavještajno vijeće ranije ove godine dobilo izvještaj u MB koje je naručilo od Roberta Leikena iz Nixon Centrea. Leiken je jučer pozvan na sastanak. U travnju se u Egiptu četvero američkih kongresnika, od kojih i jedan republikanac, susrelo s predstavnicima MB tokom sastanka. Sastanak je tada organizirao američki veleposlanik u Egiptu.

Članovi Nacionalnog obavještajnog vijeća i State Departmenta već su se neizravno susreli s predstavnicima Sirijskog MB, preko razgovora sa sirijskom oporbenom grupom formiranom 2006. Također, predsjednik Iračke islamske stranke, i potpredsjednik Iraka, Tariq al-Hashemi, vođa je iračkog ogranka MB. Svi ovi događaji, navodi se u Sunu, ukazuju na to da Bushova administracija ozbiljno razmatra mogućnost suradnje sa strankom koja želi spojiti državu i džamiju. Mogućnost suradnje s MB postaje posebno izražena kad se u obzir uzmu razvoji u Pojasu Gaze u kojem je Hamas (Hamas je u biti palestinski ogranak MB) osvojio vlast.

MB je u islamskom svijetu izrazito kontroverzna organizacija. Iako sama formalno odbacuje nasilje, postoje mnogi primjeri iz povijesti u kojima je nasilje usko povezano s njima. Na primjer, MB se i danas sumnjiči da je organizirao ubojstvo bivšeg egipatskog predsjednika Anwara al-Sadata. Bratstvo samo tvrdi kako je to ubojstvo izvela odmetnuta frakcija organizacije i kako oni to nikad nisu odobrili. Također, "al-Talia al-Muqatila" (Borbena izvidnica), radikalna frakcija proizašla iz MB, krajem je 70-ih godina ušla u jak sukob sa sirijskim Baathom. Taj sukob na kraju je kulminirao masakrom u Hami, gradu koji je bio sjedište Izvidnice, i u kojem je poginulo, prema podacima Amnesty Internationala, između 10 i 25 tisuća ljudi. Točni podaci ni dan danas nisu poznati. MB je zabranjen u Egiptu, u kojemu se redovito provode uhićenja članova i Siriji (u kojoj se za pripadnost MB dobiva smrtna kazna), bio je zabranjen i u Iraku za vrijeme Sadama, a prisutan je, u većoj ili manjoj mjeri, u gotovo svim islamskim zemljama. U Egiptu su članovi MB, koji su se na zadnjim izborima kandidirali kao nezavisni, glavni oporbeni blok. MB nije striktno monolitna organizacija, ali svi njeni ogranci manje više slijede isti cilj.

Leiken, autor studije o MB i koautor članka o MB u "Foreign Affairs", jednom od najutjecajnijih časopisa u američkoj politici, koji su izazvali pozornost obavještajaca i Condoleezze Rice, rekao je: "Nova politika počinje se boriti protiv naše izolacije u muslimanskom svijetu. Vidim MB, posebno onaj u Egiptu, podijeljen na način koji su muslimani zvali dvolinijskom borbom, ovdje između umjerenih i dogmatskih frakcija. Naša suradnja pomogla bi umjerenima, što bi ojačalo one snage koje su demokratičnije i koje bi bile voljne priznati Izrael". Dodao je i da vidi moguć pozitivan utjecaj MB na Hamas, i natjerati ga na suradnju.

Drugi učenjaci nisu toliko sretni oko ideje o suradnji s MB. Glavna kritika pristupu MB-u kao organizaciji koja jest islamistička, ali formalno ne zagovara nasilje je su sve islamističke organizacije složne oko rušenja umjerenih vlada i zamjeni njih kalifatom. U tom bi slučaju potpora bratstvu samo dala dodatnu snagu u toj misiji.

Bushova administracija još nije odlučila o ovom pitanju. Ne samo da nije jasno kakav bi utjecaj suradnja s MB imala na njihov položaj u matičnim zemljama, nego su obavještajni stručnjaci nesigurni oko toga financira li MB tajno džihadističke organizacije diljem svijeta.

J.D.