SABORSKI klubovi pružili su danas potporu izmjenama Zakona o otpadu kojima se hrvatski propisi o postupanju s otpadom usklađuju s direktivama EU. Izmjenama se Zakon usklađuje s direktivama EU upućenima s nedavnog 'screeninga' za poglavlje zaštite okoliša, kao i sa Strategijom gospodarenja otpadom.

Ministarstvo zaštite okoliša obvezuje se donijeti pravilnike o zbrinjavanju raznih vrsta otpada, među kojima i titanovog dioksida iako se ne proizvodi u Hrvatskoj, ali i automobilskih guma, elektroničkog, cestovnog, medicinskog i drugog otpada.

Predviđa se i mogućnost da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može, pod posebnim uvjetima, posao oko prikupljanja i zbrinjavanja otpada djelomično povjeriti privatnim poduzećima koja proizvode otpad i plaćaju naknadu za njegovo zbrinjavanje.

Marko Širac (HDZ) pohvalio je napore Ministarstva na uspješnom prikupljanju ambalažnog otpada u zadnjih osam mjeseci, budući da je, kaže, uvelike otklonjen otpad iz okoliša, a otvoreno je i 1300 novih radnih mjesta.

Izrazio je nadu da će se uskoro aktima regulirati i zbrinjavanje azbestnog otpada, za kojega Željko Pecek (HSS) kaže da i dalje narušava ljudsko zdravlje, a na njegovu se otklanjanju i zbrinjavanju, tvrdi, ne čini gotovo ništa.

Pecek upozorava da se i dalje lokalnim jedinicama prepušta saniranje divljih deponija bez ikakve financijske potpore države, te od Fonda traži da izdvoji sredstva za pomoć lokalnim sredinama, kao i da se ustroji neka vrsta "otpadne policije".

Ne razumije, kaže, zakonsku obvezu po kojoj je resorna ministrica dužna pravilnike o zbrinjavanju otpada donijeti u roku od dvije godine, smatrajući da je taj rok predug, te da, posebno u slučaju građevinskog otpada, ide na ruku građevinskim lobijima da i dalje zagađuju okoliš.

I Jakša Marasović (HNS) traži sustavna rješenja za sanaciju divljih odlagališta otpada kojih je Dalmacija, upozorava, puna.

Predlaže da se subvencijama i doprinosima te na druge načine pomogne lokalnim jedinicama na čijem se teritoriju odluči graditi deponije.

Podržane izmjene ZKP-a

Saborski klubovi podržali su i Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku (ZKP), koji bi trebao taj postupak učiniti efikasnijim, ali i zatražili sustavno uređivanje tog postupka.

Predložene izmjene istražnom sucu daju ovlast da sam, bez izvanraspravnog vijeća, osumnjičenom produlji pritvor prvo za dva, a potom za još tri mjeseca.

Osumnjičenik bi tako u pritvoru mogao provesti najdulje šest mjeseci.

Izmjene bi omogućile i prikupljanje dokaza putem audio-video konferencija, a katalog kaznenih djela proširio bi se kaznenim djelima primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, te kibernetičkog kriminala.

Emil Tomljanović (HDZ) smatra da će predložene izmjene podići učinkovitost istražnog postupka, te rasteretiti Vrhovni sud.

Oporbeni klubovi, međutim, upozoravaju da učestale izmjene ZKP-a stvaraju pravnu nesigurnost.

Ljubica Lalić (HSS) i Nikola Vuljanić (HNS) smatraju i da prijedlog neće donijeti previše koristi, ako se ne pristupi sustavnom reguliranju kaznenog postupka.

Lalić je upozorila na potrebu zakonskog onemogućavanja sprege sudaca i kriminala, o čemu je, podsjeća, u svom godišnjem izviješću govorio i pučki pravobranitelj.

Zakon bi trebao osigurati stegovnu odgovornost i učinkovitost sudaca, smatra Lalić.

Mato Arlović (SDP) upozorio je da je mogućnost da istražni sudac sam ili na prijedlog tužiteljstva odlučuje o pritvoru do šest mjeseci opasna po ljudska prava, u slučaju sprege suca i tužitelja.

Potporu klubova dobio je i prijedlog izmjena Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kojima se rok za podmlađivanje kamiona i autobusa, s početka 2007., pomiče na početak 2012.

Do tog roka svi kamioni i autobusi ne bi smjeli biti stariji od 18, odnosno 10 godina kada je riječ o autobusima za prijevoz djece.

Vlada predlaže da vozači mlađi od 21 godinu ne smiju upravljati vozilima težim od 3,5 tone.

Na upozorenje zastupnika da tehnička ispravnost vozila ne smije biti upitna, državni tajnik pri Ministarstvu prometa Dražen Breglec odgovorio je da se svih 138 stanica za tehnički pregled redovito nadzire, te da postoji mogućnost zatvaranja stanica koje ne rade kvalitetno.

Najavio je i da će se iduće godine izdati znatno veći broj CEMT dozvola za prijevoz na europskom tržištu.

Sjednica je nastavljena raspravom o izmjenama Zakona o otpadu.

Sabor raspravio više međunarodnih sporazuma

Sabor je danas raspravio prijedloge potvrđivanja više međunarodnih sporazuma, među kojima i onaj s EU o razmjeni tajnih podataka.

Tim se ugovorom regulira postupanje prema tajnim sigurnosnim podacima, primjerice onima koji se odnose na borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, koje će Hrvatska dobivati od EU, kao i onima koje će EU dobivati od Hrvatske.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Željko Kuprešak naglasio je da taj ugovor treba potvrditi do početka idućeg mjeseca, kad Hrvatska započinje bilateralni screening o sigurnosnoj politici.

Zastupnici su podržali predloženi ugovor, a Ivan Jarnjak (HDZ) naglasio je da EU njime pokazuje povjerenje prema Hrvatskoj, budući da joj je spremna dati tajne podatke.

Iako podržava ugovor, Mato Arlović (SDP) upozorio je da on predviđa sigurnosnu provjeru svih koji će raspolagati primljenim tajnim podacima.

Tako bi se moglo dogoditi da sigurnosne službe, koje bi morale biti servis vlasti, sigurnosno provjeravaju predsjednike države, Vlade i Sabora, upozorio je Arlović.

Založio se da se prijedlog raspravi u redovitoj, a ne hitnoj proceduri, a istog je mišljenja i Pero Kovačević (HSP), koji od Vlade traži da u Hrvatski sabor što brže uputi zakone o informacijskoj sigurnosti te o zaštiti tajnosti.

Kratko je raspravljen i ugovor između Hrvatske i Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu.

Tim se ugovorom, među ostalim, propisuje izbjegavanje dvostrukog oporezivanja za hrvatska poduzeća koja posluju u Njemačkoj na način da ne moraju u obje države plaćati porez na dohodak što im omogućava lakše planiranje poslovanja te veću dobit.

Sabor je raspravio i prijedlog potvrđivanja Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, kojom se propisuje odgovornost za onečišćenje mora uljem, bez obzira koristi li se ono kao pogonsko ili je teret, i to za sve brodove, ne samo tankere.

Raspravljen je i Zakon o potvrđivanju Ugovora između hrvatske i švedske Vlade o suradnji u borbi protiv kriminala.

Potporu zastupnika dobio je i ugovor kojim se mijenja Okvirni ugovor o poticanju malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, koji bi sa 20 milijuna eura trebali kreditirati Europska banka za obnovu i razvoj i Razvojna banka Vijeća Europe.

Foto: FAH