NAJNOVIJA američka studija pokazala je velike razlike u dijagnosticiranju, liječenju i stupnju preživljavanja raka dojke među ženama različite rasne i etničke pripadnosti.

Istraživanjem objavljenim u časopisu ´Archive of Internal Medicine´ obuhvaćeno je 125.000 žena različitoga rasnog i etničkoga podrijetla u SAD-u, čije je zdravstveno stanje praćeno od osamdesetih godina.

´Mislimo da su različiti rezultati posljedica pripadnosti različitim kulturama, drukčijih prehrambenih navika i genetike, no odlučujući su socioekonomski čimbenici´, izjavio je dr. Christopher Li iz Centra za istraživanje raka u Seattleu.

Najbolji rezultati zabilježeni su kod bjelkinja europskog podrijetla, slijede žene azijsko-pacifičkih korijena, a na kraju su doseljenice hispanskoga podrijetla.

Među azijsko-pacifičkim i hispanskim doseljenicama najbolji ishod bolesti zabilježen je kod Japanki. Japanke prije otkrivaju rak dojke, dostupnija im je medicinska skrb i češće preživljavaju. Nakon njih slijede Kineskinje, Vijetnamke i Koreanke, a zatim Portorikanke, Havajke, Meksikanke i žene iz drugih zemalja Srednje i Južne Amerike.

´Japanke imaju najbolje rezultate, jer najduže žive u SAD-u. Onima koje su se uselile kasnije, zdravstvena skrb je nedostupnija i imaju više teškoća zbog jezične barijere i drugih kulturnih razlika´, zaključio je Li.

Studija je pokazala da crnkinje i Indijanke, čak 70 posto češće umiru od raka dojke od bjelkinja. Li misli da je za to, uz inače povećanu smrtnost tih kategorija stanovništva, kriva slaba zdravstvena zaštita koju si te žene ne mogu priuštiti.

Istraživanje potvrđuje da ishod bolesti više ovisi o socioekonomskim čimbenicima nego o biološkim i genetskim. ´To je otkriće velik izazov za cijelo društvo, jer pokazuje da se razlike mogu spriječiti´, istaknuo je dr. Li.