ČAK 107 državnih službenika angažirano je kako bi u Hrvatskoj davali savjete bračnim parovima koji se nađu u krizi, a za takvo nešto iz proračuna se izdvaja oko 18 milijuna kuna. Riječ je o obiteljskim centrima koji se vode kao osobni projekt premijerke Jadranke Kosor i to još iz vremena kada je bila čelnica ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
> A sada nešto potpuno drugačije: Vladina agencija u kojoj se "dobro jede i pije"
> Otkrili smo Vladinu agenciju koja lijepo izgleda, ali ništa ne radi
> U Vladinoj agenciji "koja ne radi, ali lijepo izgleda" zaposlena kći Hloverke Novak Srzić
> Nakon Agencije "koja lijepo izgleda" pronašli smo i Agenciju "koja se pravi da radi"
> Nakon "lijepe" agencije i one "koja se pravi da radi" našli i agenciju koja "izbjegava poslove"
Posebnost ove vladine agencije je u tome da njihovi službenici jedino mogu dati savjet i ništa više. Primjerice ako se nekom od centara obrati netko od roditelja koji je dobio privremenu mjeru da može viđati djecu, to ne može uraditi u njihovim prostorijama. Umjesto toga, dobit će - lijepu riječ i adresu Centra za socijalnu skrb čiji su prostori gotovo uvijek pretrpani. Isto tako i mnoge samohrane majke umjesto konkretne pomoći dobit će od Jadrankinih savjetovališta tek- savjet i opet adresu Centra za socijalnu skrb.
Zanimljivo je kako se svrha obiteljskih centara umnogo poklapa s Centrima za socijalnu
skrb, s jednom ogromnom razlikom. Jadrankini centri nemaju nikakav obvezujući nalog, niti od suda, niti od Centara za socijalnu skrb niti bilo kakav instrument pomoći osim lijepe riječi. Umjesto toga s vremena na vrijeme organiziraju radionice, slušaonice i savjetovanja i troše proračunski novac. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je do sada osnovalo 17 obiteljskih centara u Bjelovaru Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Senju, Sisku, Splitu, Šibeniku, Požegi, Puli, Rijeci, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici, Zadru i Zagrebu, a planiraju se još i širiti što podrazumijeva i više proračunskog novca.
Mi smo tu da afirmiramo obiteljske vrijednosti
Primjerice dok Centri za socijalnu skrb koji se često žale na manjak novca i pretrpane prostore pružaju ugroženim obiteljima od novca pa do konkretnog rješavanja već narušenih obiteljskih odnosa, Jadrankina savjetovališta prema statutu imaju imaju ulogu "afirmacije obiteljskih vrijednosti, osnaživanja obitelji, razvoja obiteljskih odnosa i prevencije rizičnih uvjeta za obitelj". Tako mnogi roditelji i bračni parovi umjesto konkretne pomoći dobiju !"afirmacijski savjet".
"Obiteljski centri su samostalni i sadržajno potpuno novi institucionalni oblik servisa namijenjenog obitelji koji ima prije svega savjetodavnu i preventivnu svrhu. Odvajanjem preventivnih i savjetodavnih poslova iz djelokruga obitelji od sustava socijalne skrbi učinio se daljnji iskorak prema politici Vlade Republike Hrvatske kojom se obitelj dovodi u središte društvenog interesa", pokušali su nam objasniti u ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti koja je zapravo razlika između Centara za socijalnu skrb i "Jadrankinih savjetovališta".
Ako ćete doći - dođite, ako nećete, svejedno vam to naplaćujemo
Štoviše u kako su nam objasnili u ministarstvu rad obiteljskih centara temelji se na načelu dragovoljnosti korisnika dok su centri za socijalnu skrb administrativno-javne stručne službe s javnim ovlastima koje mogu poduzimati upravne i pravne radnje prema pojedincima. Takvo nešto obiteljski centri ne mogu.
"Obzirom da obiteljski centri imaju savjetodavnu i preventivnu svrhu korisnici u obiteljski centar dolaze isključivo dobrovoljno te sudovi ili centri za socijalnu skrb ne izdaju obvezujuće naloge za odlazak u obiteljski centar", objašnjavaju u bivšem ministarstvu Jadranke Kosor. Recimo i kako je trećina svih zaposlenih zapravo nije u službi davanja savjeta, već se brinu o ovom biroratskom stroju. Tako su 32 zaposlena zapravo administrativni i računovodstveni radnici.
No posebno je bilo zanimljivo kada smo ih upitali koji je zapravo najveći uspjeh Obiteljskih centara, a odgovor Ministarstva zasigurno ulazi u anale bisera državne birokracije.
Uspjeh je prepoznat!?
"Najveći uspjesi obiteljskih centara ogledaju se u njihovoj prepoznatljivosti u lokalnoj sredini te odgovaranju na potrebe suvremene obitelji u preventivnom i savjetodavnom smislu", kažu nam u Ministarstvu dodajući kako su u dvije godine udijelili 15.302 savjeta, a čak njih 23.352 uputili u rad u neke od njihovih radionica, slušaonica i programa.
"Planiranje i provedba programskih aktivnosti obiteljskih centara temelji se na nacionalnim politikama, strategijama i programima Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Sukladno tome, u programskom radu uvažavaju se mjere i aktivnosti kojih je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti nositelj, a iste provodi kroz rad obiteljskih centara", objasnili su nam na kraju u Ministarstvu.