Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu je u središnjem Dnevniku HTV-a komentirao povećane trgovinske napetosti između SAD-a, Indije i Kine. "Što se tiče podataka, u zadnje dvije i pol godine, Kina je kupila preko 160 milijardi dolara energenata iz Rusije, Indija 120 milijardi, a na trećem mjestu je Turska sa 60 milijardi", rekao je.
"Trump nema polugu nad Kinom, a to smo vidjeli u svibnju. Nekoliko puta je bio prisiljen deeskalirati carinski sukob s Kinom jer Peking ima točku pritiska, a to su rijetki metali, bez kojih niz industrija ne može funkcionirati", smatra Kotarski.
Tvrdi da "u tom smislu Trump ima dosta ograničenu poziciju". "U interesu mu je normalizirati trgovinske tokove i pripremiti se na dugoročni sraz s Kinom", naveo je.
"Što se tiče Indije, ona je u zadnjih nekoliko godina počela usko surađivati sa SAD-om u sklopu Quad formata. Primarno je taj format s Japanom, Indijom, Australijom i SAD-om bio usmjeren kao protuteža Kini", naglasio je.
Kotarski napominje da sad "dolazi do velikog zaokreta jer je Trump shvatio da rat u Europi dugoročno ograničava američku poziciju da se suoči s Kinom na Pacifiku". "Sve ono što jača poziciju Rusije, Trumpu počinje predstavljati problem. Putin ne može voditi rat bez izvoza energenata. Tu je Indija jedna od država na koju Trump pokušava izvršiti pritisak", objasnio je.
Rusiju je opisao kao "veliku benzinsku pumpu bez sofisticirane industrije". "Početkom godine sam u Otvorenom rekao da će Trump sigurno rušiti cijenu nafte, zbog domaćih razloga i inflacije. Cijena nafte je sada više od 20 posto niža nego početkom godine", istaknuo je.
"To je dobra vijest za nas u Europskoj uniji kao potrošače i dobro je zbog sigurnosti jer sve ono što slabi poziciju Putina - to je dobra vijest za nas", nastavio je.
Upozorio je da trgovinski sporazum između Europske unije i SAD-a još uvijek nije finaliziran. "To je dogovor o dogovoru. Tinta se nije ispisala do kraja, nemamo formalizirane detalje i niz industrija još uvijek ne zna što će biti, poput farmaceutske", rekao je.
Nije isključio uvođenje dodatnih američkih carina na farmaceutske proizvode. Potvrdio je da bi taj potez mogao ugroziti hrvatsku farmaceutsku industriju koja izvozi preko 300 milijuna dolara svojih proizvoda u SAD.
"EU je ušla u pregovore s pozicije nemoći: 20% uvoza energenata dolazi iz SAD-a, dvije trećine vojne opreme je iz SAD-a i treća stvar - 70% internetskog prometa u Uniji ide preko infrastrukture koju kontroliraju Google, Microsoft i Amazon. To su konkretne točke pritiska koje SAD može primijeniti", naveo je.
Naglasio je kako u trgovinskom ratu i pregovorima SAD ima puno više prostora za manevriranje od Europske unije.
"Još jedna stvar, američki vojni proračun je četiri puta veći od godišnjeg proračuna Unije. Ako idete u trgovinski rat, morate biti spremni podnijeti neke udarce. SAD tiska rezervnu svjetsku valutu - dolar i može si još uvijek, unatoč zabrinjavajućem javnom dugu, priuštiti veće zaduženje, subvencije i porezne olakšice", dodao je.
"EU s druge strane, nije u takvoj poziciji. EU je od 2008. razvila ekonomski model isključivo usmjeren na izvoz. Ovo je svijet koji više nije za globalizaciju i načela slobodne trgovine. Moramo puno više raditi na razvoju domaćeg tržišta", smatra Kotarski.
"Izvozimo preko 300 milijardi dolara kapitala preko oceana, zašto taj novac ne bi podizao konkurentnost europskih industrija", zapitao se.