IZ POLICIJE su priopćili kako su hrvatski policajci sudjelovali u nastavku operativne akcije pod nazivom Power Off II, čiji je primarni cilj bio pronalazak osoba koje su koristile Webstresser kao servis za izvršenje DDoS napada.
Kako su napomenuli, i korištenje navedene ilegalne usluge također predstavlja radnju izvršenja kaznenog djela.
Priveli tinejdžera s područja Slavonskog Broda
Policijski službenici Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije i policijski službenici Policijske uprave brodsko-posavske danas, 2. travnja, dovršili su kriminalističko istraživanje nad maloljetnim hrvatskim državljaninom za kojeg je utvrđena osnovana sumnja da je korištenjem ilegalnog servisa Webstresser izvršio DDoS napad na internetsku infrastrukturu srednje škole.
Time je, ističu iz policije, počinio kazneno djelo Ometanje rada računalnog sustava. Policija je protiv njega podnijela odgovarajuću kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Slavonskom Brodu.
Države koje su se pridružile suzbijanju DDoS napada su Belgija, Hrvatska, Danska, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Litva, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Švedska, Australija, Kolumbija, Srbija, Švicarska, Norveška i SAD.
Webstresser.org najveći je svjetski internetski servis na kojem su korisnici mogli unajmiti uslugu DDoS (Distributed Denial of Service) kibernetičkih napada na vlasnike internetskih stranica u cijelom svijetu. S više od 151 000 registriranih korisnika i 4 milijuna kibernetičkih napada ostvarenih do travnja 2018., Webstresser je predstavljao najveću prijetnju za ključne on-line usluge koje nude banke, poslovni sektor i državne institucije širom svijeta.
Webstresserom upravljao Hrvat
Iz policije podsjećaju da je Webstresserom upravljao hrvatski državljanin te da je navedeni ilegalni servis ugašen 24. travnja 2018. godine koordiniranom međunarodnom policijskom akcijom naziva Power Off.
Tijekom provođenja DDoS napada koje je omogućavao Webstresser, napadač daljinski upravlja povezanim uređajima koji su spojeni na internet te usmjerava veliku količinu internetskog prometa prema određenoj web stranici ili internetskoj platformi. To za posljedicu ima usporavanje rada web stranice žrtve ili njenu potpunu nedostupnost, zbog čega korisnici internet servisa ne mogu pristupiti različitim on-line uslugama.
Nekada su počinitelji koji su izvršavali DDoS napade trebali biti dobro upućeni u načine funkcioniranja internetske tehnologije, no pojavom ilegalnih servisa poput Webstressera, to više nije slučaj. Svaki korisnik Webstressera mogao je platiti naknadu putem on-line platformi za plaćanje ili u kriptovalutama poput Bitcoina te mu je za iznos već od 15 EUR stavljena na raspolaganje infrastruktura koja omogućuje DDoS napade na web stranice po njegovom izboru.
Prilikom izvršavanja DDoS napada nema malih korisnika – svi oni čine kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, bez obzira na to radi li se o mladim osobama kojima je cilj onesposobiti računalo konkurentnog igrača on-line igre ili se radi o osobi koja izvršava DDoS napade na komercijalne ciljeve ili državne institucije, s ciljem onemogućavanja pristupa on-line uslugama koje su važne za život građana, poručuju iz policije. .
Većina počinitelja su mladi ljudi, s izvrsnim poznavanjem informatičkih tehnologija, što su pokazala i kriminalistička istraživanja u Hrvatskoj. Ohrabreni prividnom anonimnošću, mnogi mladi informatički entuzijasti upuštaju se u ovaj naizgled lakši oblik kriminaliteta, nesvjesni štete koju takve aktivnosti na internetu mogu izazvati. Iz policije napominju da svi kibernetički napadi izazivaju znatnu štetu za druge te da ih policija shvaća ozbiljno.