Velika struja cirkulirajućeg zraka, arktički polarni vrtlog, u potpunosti je promijenila smjer i sada se vrti "unatrag". Prije nego što neki čitatelji počnu zamišljati iznenadni kolaps vremenskih sustava na Zemlji, treba napomenuti da ovakvi zaokreti nisu toliko neobični.
Tijekom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi cirkulirajući vjetrovi vrtloga usporavaju i počinju se okretati u smjeru kazaljke na satu. No sada se to dogodilo početkom ožujka. Ovakva neočekivana promjena smjera tijekom zimskih i ranoproljetnih mjeseci može značajno utjecati na vremenske prilike.
Jedan od šest najjačih zaokreta od 1979.
"Ovaj dramatičan atmosferski zaokret spada u jedan od šest najjačih od 1979.", kazala je klimatska znanstvenica Amy Butler iz američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), a prenosi Science Alert.
U prošlosti su poremećaji polarnog vrtloga u velikim dijelovima SAD-a uzrokovali ekstremno hladno vrijeme i oluje. Trenutna promjena smjera vjetrova vjerojatno neće dovesti do strašnih hladnoća, no uzrokovala je rekordan porast razine ozona iznad Sjevernog pola.
Porasle razine ozona
Nad Zemljinim polovima, kako sjevernim, tako i južnim, u višim dijelovima atmosfere, u troposferi i stratosferi, nalaze se postojana područja niskog tlaka zraka koja se nazivaju polarnim vorteksima, odnosno vrtlozima. Polarni vrtlog je najizraženiji tijekom zimskih mjeseci.
Vrtlog se okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu brzinom vjetra od 250 km/h, što je otprilike ista brzina kao uragan 5. kategorije. Vorteksi se ponekad znaju privremeno "preokrenuti", a ta promjena smjera vjetrova može trajati danima, tjednima ili mjesecima.
Do promjene dolazi zbog naglog stratosferskog zagrijavanja kada temperature u stratosferi u razmaku od nekoliko dana porastu za čak 50 Celzijevih stupnjeva. Trenutačni zaokret na Arktiku počeo je 4. ožujka. Međutim, vjetrovi počinju usporavati, što znači da bi se vrtlog mogao uskoro vratiti u svoje "normalno stanje", piše Space.com.
Još je prerano za predviđanje posljedica posljednjeg zaokreta polarnog vrtloga, no znanstvenici su iznad Arktika uočili porast razine ozona, što se događa jer slabiji polarni vrtlog uzrokuje bolji protok ozona prema polovima. Razine bi se trebale opet smanjiti kako se normalizira smjer vrtnje vrtloga, a kako se za sada čini - ovaj zaokret neće pretjerano utjecati na vremenske prilike.
Polarni vorteks i klimatske promjene
Što se tiče dugoročnih prognoza, pitanje je kako će se situacija razvijati. Naime, polarni vrtlog bi se s globalnim zagrijavanjem mogao promijeniti, a ne znamo kakve bi mogle biti posljedice. S klimatskim promjenama Sjeverni pol se ubrzano zagrijava, brže od ostatka svijeta.
Razlog za to je činjenica da se svake godine bijela površina leda koja reflektira sunčevo svjetlo sve više smanjuje, a površina tamnog mora, koja upija sunce, povećava se. Ovakvo ubrzano zagrijavanje Sjevernog pola dovodi do smanjenja razlike u temperaturama između polarnih i tropskih krajeva, a time i do smanjenja razlike u tlakovima.
Zbog tog slabljenja slabi i polarni vrtlog, koji funkcionira kao svojevrsni zid koji sprječava prodore hladnog zraka na jug. On sve češće i sve više meandrira, odnosno krivuda, a povremeno dolazi i do njegova raspada, uglavnom na dva dijela.
Ovakve raspade obično nagovješćuje nagli porast temperatura u stratosferi iznad Sjevernog pola na visinama između 20 i 30 kilometara. Nakon raspada jedan dio vrtloga i ledenih masa arktičkog zraka obično putuje prema Kanadi i SAD-u, a drugi prema Euroaziji.