ZNANSTVENICI su 2018. godine objavili jedno otkriće koje je zauvijek promijenilo naše poimanje prašnjavog i crvenog Marsa - radarima su otkrili da se tik ispod njegove površine skriva blistava "mrlja", što je ukazivalo na postojanje podzemnog spremnika s tekućom vodom.
Nakon što su proveli naknadne analize, stručnjaci su pronašli još takvih sjajnih mrlji i ustanovili da se ispod suhe površine crvenog planeta skriva čitava mreža podzemnih jezera.
Veliko otkriće, zar ne? Iako se na Marsu može naći zaleđene vode, znanstvenici do sada na njemu nisu pronašli ni kap tekuće, tako da je mogućnost postojanja podzemnih rezervoara veliki preokret u shvaćanju geologije crvenog planeta.
No, nije sve tako jednostavno
Postoji samo jedan problem. Prema novom istraživanju, koje je također pronašlo još desetke takvih sjajnih mrlja, neke od njih nalaze se u regijama koje su prehladne za tekuću vodu, čak i za slanicu (salamuru) koja ima nižu temperaturu zamrzavanja od slatke vode.
"Za sada nismo sigurni prikazuju li ti signali područja tekuće vode ili ne, no zasigurno su te svijetle mrlje rasprostranjenije nego što se prvotno mislilo. Ili je tekuća voda česta pojava ispod južnog pola Marsa ili ovi signali ukazuju na nešto sasvim drugo", rekao je planetarni znanstvenik Jeffrey Plaut iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.
Prvu takvu mrlju uočila je na Marsovom južnom polu letjelica Mars Express pomoću svog radara Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS). Nakon daljnje analize arhiviranih podataka otkrivene su još tri ovakve značajke koje nalikuju jezeru.
"Neke vrste materijala odražavaju signale radara bolje od drugih, među njih spada i tekuća voda", rekla je prošle godine za Science Alert planetarna znanstvenica Graziella Caparelli sa Sveučilišta Southern Queensland u Australiji.
"Stoga, ako su signali koji dolaze ispod zemlje jači od onih koji se odbijaju s površine, onda možemo pretpostaviti da se radi o tekućoj vodi", dodala je.
Plaut i planetarna znanstvenica Aditya Khuller sa Sveučilišta Arizona proširili su prijašnju potragu za svijetlim mrljama. Mapirali su 44.000 mjerenja iz 15 godina MARSIS-ovih podataka kako bi pokrili cijeli južni pol Marsa.
Pronašli su desetke visoko reflektirajućih područja. No, neka od njih nalazila su se na kilometar ispod površine, gdje su oko -63 stupnja Celzijeva.
Prethodna istraživanja pokazala su da voda puna kalcija i magnezija može ostati dugo u tekućem stanju i na -123 stupnja Celzijeva. Također znamo da je Mars bogat takvim solima, kao i natrijem. No, studija iz 2019. je pokazala kako nema te količine soli koja je dovoljna za otapanje leda u podnožju slojeva naslaga na južnom polu Marsa.
Ni vulkanska aktivnost ne rješava problem
Stručnjaci su stoga zaključili da bi za otapanje trebao postojati neki oblik geološkog zagrijavanja, možda u obliku geotermalne aktivnosti ili vulkanizma. Međutim, iako postoje dokazi vulkanskih aktivnosti na Marsu, one su detektirane izvan područja polova.
"Jedna mogućnost za dobivanje ovakve količine topline je vulkanizam. No nismo vidjeli jake dokaze nedavnih vulkanskih aktivnosti na južnom polu. A čini se malo vjerojatnim da bi vulkanska aktivnost na jednom području omogućila postojanje podzemne tekuće vode na cijelom planetu", rekla je Khuller.
Pa što su onda ove sjajne mrlje? Znanstvenici za sada nisu sigurni. Ako daljnja istraživanja pokažu da se definitivno radi o tekućoj vodi, onda će biti potrebno i shvatiti po kojem principu se taj led otopio i pretvorio u podzemno jezero.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters.