U Spomen-parku u šumi Brezovica kod Siska održano je središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe na kojem je istaknut značaj Sisačkog partizanskog odreda, koji je kao prva antifašistička jedinica u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi osnovan na tom mjestu 22. lipnja 1941.
Osnivanje tog odreda pod vodstvom Vlade Janića Cape i Marijana Cvetkovića označava i početak antifašističkog ustanka U Hrvatskoj.
Izaslanik predsjednika vlade, ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman podsjetio je na sve koji su ustali protiv nacizma i fašizma, zločinačkih ideologija, istaknuvši da je antifašistički pokret bio najjači u Hrvatskoj i da je najveće zasluge za to imao Prvi sisački partizanski odred.
Grlić Radman: Partizani i hrvatski domoljubi
Rezultat njihove borbe formiranje je ZAVNOH-a i Federalne Hrvatske kao članice FNRJ.
"Pri tome nema nikakve sumnje ni dvojbe kako su i Andrija Hebrang, Vlado Janić Capo, Vjećeslav Holjevac, Franjo Tuđman, Janko Bobetko i mnogi drugi heroji sanjali državu u kojoj će Hrvati doživjeti slobodu i nacionalnu afirmaciju te biti ravnopravni s narodima s kojima su formirali poslijeratnu Jugoslaviju", rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da su bili "pripadnici partizanskog pokreta, ali i hrvatski domoljubi."
Rekao je kako su oni vrlo brzo morali krenuti "na težak put stvaranja i obrane demokratske, neovisne i moderne Hrvatske pod vodstvom hrvatskog antifašista i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Zato, dodao je, i ne čudi da je Tuđman bio glavni inicijator vraćanja digniteta ovom povijesnom događaju u samostalnoj, suvereno i demokratskoj Hrvatskoj.
"Iz bremenite povijesti kao narod izvukli smo pouke da jedino demokratska, suverena i društveno uključiva država, oslobođena nasljeđa totalitarnih ideologija može jamčiti svim svojim građanima miran, ravnopravan i prosperitetan život", rekao je Grlić Radman.
Milanović: Hrvate i Srbe spajala je suradnja, ne mržnja
Predsjednik Zoran Milanović rekao je da se ovo prilika da se zapitamo što nam danas znače partizani, što nam znači Sutjeska, Neretva i tisuće mladih ljudi koji su tamo umrli strašnom smrću.
"Što nam to znači za odnose Hrvata i Srba u našoj zemlji koji se zadnjih stotinu godina nikako ne mogu presložiti", upitao je te istaknuo da su se protiv fašizma zajedno borili Hrvati i Srbi ukazavši i na njihov odnos kroz povijest.
"Hrvate i Srbe nije spajala vjekovna mržnja nego suradnja. Stalno se skrivamo iza teze da je to vjekovna mržnja kojoj i tako nikada nije bilo spasa i nije moglo drukčije završiti, a istina je puno drukčija", rekao je predsjednik.
Milanović: Oni su bili borci za slobodu i komunisti
Rekao je da se priča o 1941. i okupljanju hrabrih ljudi u Brezovici svodi na to da su svi bili Hrvati.
"To je pogrešno, jer oni sebe na taj način nisu vidjeli. Oni su bili borci za slobodu i komunisti. I to je njihova jako važna odrednica, soj ljudi koje mi danas ne možemo razumjeti. I svi ovi hrvatski prvaci i velikani čija su imena ovdje bila s razlogom spominjana, pa i Tuđmanovo, bili su prije svega komunisti, internacionalisti pa onda Hrvati i to je u njima sazrijevalo.
Predsjednik Milanović podsjetio je kako se 1991. "nekoliko tisuća banijskih Srba pokušavalo je bratstvom po oružju očuvati nešto što imperijalna i osvajačka logika beogradske klike nije dopuštala. "I na kraju je '91. godine bilo jedino moguće uzeti oružje i obraniti Hrvatsku", rekao je Milanović.
Habulin: Borba protiv povijesnog revizionizma
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, rekao je kako i danas traje borba protiv povijesnog revizionizma i izjednačavanja komunizma i fašizma.
"Antifašistički pokret predvodili su komunisti. Ideja komunizma bila je plemenita, ali su se u borbi događali zločini. Fašizam i nacizam zločinačke su ideje i ne može se uspoređivati s komunizmom", rekao je Habulin.
Upozorio je da se o tome vode iscrpljujuće i jalove rasprave s ciljem obezvrjeđivanja narodnooslobodilačke borbe i antifašističkog pokreta.
Habulin je pozdravio što se obilježavanje održava u organizaciji Vlade te je dodao kakao je to na tragu onog za što se on zauzima: "Da se o prošlosti govori istinito. Hrvatsku su u postojećim granicama izborili oni kojih se danas sjećamo."
On se usprotivio ideji osnivanja Muzeja žrtava komunizma te podsjetio kako je Hrvatska imala Muzej Revolucije.
O srušenim spomenicima
"Nema ga više. Srušeno je 3000 spomenika NOB-a koji nisu obnovljeni. Zgrada ZAVNOH-a u Topuskom srušena do temelja i nije obnovljena. Zašto?", upitao je Habulin i naglasio kako se Hrvatska u Ustavu poziva na ZAVNOH i legitimira kao antifašistička borba.
Zato je zaključio kako će ponavljati ta pitanja dok traju "juriši povijesnih revizionista", jer je to "naš dug partizanima, naš dug svim palim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu koji su ustali u obranu hrvatskih granica iscrtanih krvlju partizana u II. Svjetskom ratu."
Magdalena Komes (HDZ), izaslanica predsjednika Sabora, rekla je da osnivanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica "cijeni kao dio vizionarstva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, osobe koja spaja Hrvatsku i dan danas.
Bio je to državnik koji je vodio Hrvatsku u neovisnost i pri tome okupljao sve hrvatske domoljube, među njima i nekadašnje kolege, antifašističke borce, rekla je.