PREMIJER Andrej Plenković je nakon oružanog napada na Markovom trgu stavio fokus na temu desnog ekstremizma, navodeći kako se mora ispitati tko je inspirirao 22-godišnjeg napadača Danijela Bezuka.
Obećao je da će o toj temi progovarati često sve dok se ne pronađu "gnijezda ekstremizma", a već je i sam ponudio određene odgovore o tome tko huška u hrvatskoj javnosti: televizijska emisija Bujica, Hrvatski tjednik, zastupnici Domovinskog pokreta, predsjednik Zoran Milanović itd.
>> Plenković: Izjave Penave i Krišto su nevjerojatne, neprihvatljive, za svaku osudu
>> Plenković: Pogledao sam snimke napada, jasno se vidi da to nije moglo biti bilo gdje
>> Plenković: Dva dana nakon potresa mi gledamo što popraviti, a Milanović ide u klub
Plenkovića poruka za lijeve medijske komentatore
Znakovito je da Plenković nikakav problem ne vidi u HDZ-u te se obrecnuo na "medijske komentatore iz lijevog spektra" koji su mu zamjerili što je predugo čekao da reagira protiv desnog ekstremizma, kojemu je prethodno držao ljestve u svojoj karijeri u stranci.
Optužio je ljevicu za "minimiziranje i relativiziranje" napada na Markovom trgu, a imao je i poruku za medije.
"S obzirom na mnoge medijske komentatore iz ovog lijevog spektra, toga ima jako puno, vidim da ima onih koji strahuju od ovoga da bi ova situacija mogla ugroziti slobodu medija. Još ću jednom ponoviti da sam kao demokratski političar koji dijeli vrijednosti slobode govora, koji je za svu moguću javnu i medijsku slobodu, četiri godine imao vrlo jasnu, nepokolebljivu politiku da unatoč brojnim difamacijama, uvredama, govoru mržnje i svemu čemu sam bio izložen od ne znam kolikog broja autora iz najšireg spektra, ne samo s krajnje desnice nego i s krajnje ljevice i ljevice, da nikada nisam ustao protiv nekoga s tužbom pred sudom. To je bio moj principijelan stav", rekao je premijer neki dan.
"Istodobno, za razliku od ovih koji sad HDZ-u pokušavaju imputirati nekakav radikalizam, ponavljam, od 2016., otkad imam najveću odgovornost za HDZ i za Hrvatsku, moja je politika bila politika tolerancije, uključivosti i pozicioniranja HDZ-a na desnom centru. Pogledajte sve moje izjave, ako netko nađe ijednu izjavu u tom smjeru, ja bih to volio vidjeti. Neće je naći", rekao je Plenković.
>> Plenković je konačno prepoznao desni ekstremizam kao problem
HDZ tvrdi da je HDZ nevin
Dan nakon toga je odbacio bilo kakvu odgovornost HDZ-a za porast desnog ekstremizma u društvu.
Na pitanje novinara o ulozi HDZ-a u radikalizaciji javnosti Plenković je kazao da nisu svi odgovorni. "Ne govorimo o kolektivnoj odgovornosti... Neću na sebe preuzimati kao predsjednik HDZ-a to što dio lijeve političke scene ne želi prepoznati vrišteću transformaciju. Moji argumenti, stavovi, od prije 10-15 godina, su takvi da mogu danas potpisati svaki intervju koji sam dao", rekao je Plenković.
HDZ-ovi problemi sežu sve do Tuđmana
Kaže i da u budućnosti ne želi radikaliziranu i nesnošljivu Hrvatsku, da neće Hrvatsku koja ne trpi da predstavnici nacionalnih manjina budu dio vlade.
Ukratko, premijer tvrdi da se HDZ promijenio pod njegovim vodstvom, što je točno, te da zato nema nikakve odgovornosti za radikalizaciju društva, što je netočno. Odgovornost se nalazi baš u periodu prije nego što je Plenković izabran za predsjednika stranke 2016., a ne odnosi se samo na period predsjednikovanja Tomislava Karamarka, već u nekim elementima seže sve do Franje Tuđmana i njegova proglašavanja NDH "izrazom povijesnih težnji hrvatskog naroda za državom".
Dakle, pogledajmo koje je stvari Plenković promijenio, a koje nije u vezi HDZ-a.
Što je Plenković promijenio u HDZ-u...
Stranka definitivno pristojnije čeka rezultate izbora, članovi se više ne valjaju po podu u alkoholnoj ekstazi, a i riješio se niza kadrova koje je promovirao Karamarko (Hasanbegovića, Kovača, Brkića…), dok je neke prigrlio (Zdravko Marić, Darko Horvat). Nakon Karamarkovih izjava da je koalicija s SDSS-om bila ponižavajuća i sramotna, Plenković je dvaput u svoju saborsku većinu uključio sve predstavnike nacionalnih manjina, a u drugom mandatu je SDSS-u dao i potpredsjednika vlade. Istovremeno je u prošli saziv sabora beš Plenković uveo Hrvoja Zekanovića, Brunu Esih i Hasanbegovića, koje je sve stavio na listu HDZ-a.
>> Oprez, gadljivi video: HDZ-ovci se valjali i ljubakali na hrvatskoj zastavi
>> Analiza izbora: Totalni trijumf Plenkovića, ali on nije jedini pobjednik izbora
>> Proslava Oluje: Demonstracija Plenkovićeve vještine i poruke koje kasne desetljećima
Prema ustaškom pozdravu ZDS je zauzeo nejasan stav, tvrdeći da ima "dvostruke konotacije", što znači da je malo ustaški i zločinački, a malo ne, pa to onda pokušao ovjeriti s posebnim povjerenstvom koje je zaključilo da je ZDS neustavan, ali ponekad dozvoljen. Time je de facto napola legalizirao ZDS. Ploču s tim natpisom iz Jasenovca je maknuo u Novsku, a za tu odluku mu je trebalo devet mjeseci. Jasno je adresirao da je cilj huškača srpska manjina, čije se sudjelovanje u vlasti u dijelu desničarske javnosti proglašava veleizdajom, čime se kao nijedan HDZ-ov premijer dosad zauzeo za srpsku manjinu. Pokrenuo je proces pomirenja odlaskom u Varivode.
>> Plenković bio na komemoraciji za ubijene Srbe, žena iz Đevrska ga željela izljubiti
... a što nije?
S druge strane, korupcija i dalje stanuje i cvjeta u HDZ-u, unatoč nedavnim hapšenjima istaknutih stranačkih imena poput Josipe Rimac.
>> Javni istup Josipe Rimac pred Remetincem je za anale
HDZ i dalje sabotira saborska istražna povjerenstva, saziva sastanke s glavnim urednicima izabranih medija, upravlja procesima u policiji i DORH-u, koliko god Plenković uvjeravao da ništa ne zna. HDZ i dalje masovno uhljebljuje prijatelje, rodbinu i stranačke poslušnike u javnu upravu itd.
Korjenito se HDZ pod Plenkovićevim vodstvom ipak nije promijenio, donekle se ušminkao. Transformacija je definitivno prejaka riječ.
Nikola Baketa: Plenković se distancirao od krajnje desnice
Odgovore na pitanje o promjeni HDZ-a pod Plenkovićevim vodstvom potražili smo od politologa Nikole Bakete s Instituta za društvena istraživanja i Darija Čepe s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Koliko se razlikuju HDZ predsjednika Karamarka i HDZ predsjednika Plenkovića? Što je različito, što je isto? Je li se dogodila "transformacija" o kojoj govori premijer?
"Bilo bi neozbiljno reći da nema nikakve razlike, postoji razlika i između HDZ-a Andreja Plenkovića u prvom mandatu i danas. U odnosu na Karamarka, Plenković se distancirao od osoba s krajnje desnice. Prvi ih je uvodio u mainstream politički život, a drugi ih nastojao pripitomiti ili neutralizirati. Različit je prvenstveno pristup – Karamarko im je davao konkretnu političku moć i pozicije, a Plenković nastoji potiho zadovoljiti različite dijelove desnice kroz određene ustupke te se nada(o) da će oni biti zadovoljni s tim (neki od primjera su financiranje Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i drugi slični oblici financiranja poput dodjele sredstava za pojedine web portale, dvostruke konotacije za ZDS itd.)", objašnjava Baketa.
Ovaj analitičar dodaje da ne treba zaboraviti da je Plenković pristajao na zadržavanje dijela tih ljudi s ekstremne desnice uz HDZ dok je smatrao da su mu trebali ili za osvajanje vlasti u HDZ-u ili za uspjeh na parlamentarnim izborima.
"Uostalom, Medved je bio ministar za vrijeme Karamarka, a danas Plenkoviću drži desno krilo. S te strane, događa se jedna inkrementalna promjena prije nego radikalna transformacija, a Plenković balansira te koristi desnicu kada i kako mu zatreba", kaže Baketa.
Dario Čepo: Promjena u HDZ-u je samo površinska
Čepo smatra da se prijašnji i Plenkovićev HDZ razlikuju samo površinski.
"Nema više pijanog javnog valjanja po podu u izbornoj noći, primjerice. Sve ostalo je isto. HDZ ispod Plenkovića prepun je ultranacionalista, desnih reakcionara i ultrakonzervativaca, kao i ranije. Lokalnim sredinama i dalje upravljaju u sumnjive aktivnosti ogrezli šerifi. Stranački podobni aparatčici i skorojevići uništavaju javne i neovisne institucije. Predizbornim koalicijama i poklanjanjem mjesta u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru na životu se drže netolerantni politički zombiji. Transformacija o kojoj predsjednik vlade govori dogodila se samo u njegovoj glavi. Već njegovi najuži stranački suradnici, potpredsjednici stranke nisu ni po čemu različiti od Karamarkova HDZ-a", tvrdi Čepo.
Plenkovićeva objava rata desnom ekstremizmu
Premijer je objavio rat desnom ekstremizmu, koji je godinama ignorirao, no sada mu se zapucalo pod prozorom. Zašto je prije ignorirao problem, pitamo naše sugovornike.
"Kada su se posljednjih godina događali različiti incidenti u kojima su stradavali pripadnici srpske nacionalne manjine, kada se veličalo ustaški režim, kada se skandiralo ZDS na stadionima i slično, onda je Plenković govorio o izoliranim slučajevima. Tada je HDZ nastojao istaknuti da je ikakvo spominjanje ekstremizma ili radikalizma zapravo konfabulacija. Nisu primjećivali, ili nisu željeli primijetiti, postojanje sustavnog obrasca i ideološke utemeljenosti ovih incidenata. Smatram da razlozi, tada, a i sada, leže u pragmatizmu. U prethodnom periodu su trebali glasače desnice te su ih ili željeli primiriti ili zaplašiti mogućim dolaskom ljevice na vlast. Danas, kada su dobili konkurenciju na desnici u vidu Mosta i Domovinskog pokreta, shvatili su da bi ovu situaciju bilo dobro iskoristiti za njihovo osporavanje", odgovara Baketa.
Ističe da je ključni problem u HDZ-ovom načinu djelovanja, u oba slučaja, što se ne rješava uzrok problema te se ne radi na jačanju građanskih kompetencija, poglavito mladih, čime bi se smanjila mogućnost radikalizacije.
Čepo smatra da je Plenkoviću desni ekstremizam bio potreban.
"Valjao je i njemu i HDZ-u kad je kroz šatore i plinske boce, gušenje policajca pred crkvom na Markovu trgu ili paravojno postrojavanje na Trgu bana Jelačića, slabio, destabilizirao i prijetio legalnim i legitimnim institucijama kojima je tad upravljala lijevo-liberalna koalicija. Odgovarao im je i kad se prijetilo predsjednicima Mesiću i Josipoviću. U krajnjoj liniji, odgovarao im je i u prvim post-tuđmanovskim godinama, kada je Hrvatska napokon imala šanse stvoriti uređeno demokratsko i tolerantno društvo, što su HDZ i njegove parastranačke organizacije pokušavale svim silama zaustaviti, od skupljanja kestenja, preko splitske Rive pa sve do pisma generala. Kada kaže da HDZ nije kriv za problem jačanja radikalnog desnog ekstremizma, Plenković lupeta", oštar je Čepo.
HDZ vidi opasnost i od lijevog ekstremizma
Nakon Plenkovića se u javnosti oglasio niz drugih HDZ-ovaca, poput predsjednika sabora Gordana Jandrokovića, predsjednika Kluba zastupnika Branka Bačića, saborskog zastupnike Ante Deura itd., koji su nastavili pjevati refren da HDZ nije ni za što kriv.
>> Jandroković prozvao Milanovića i Karamarka
Znakovito je da su Bačić i Deur pokušali izjednačiti desničarski ekstremizam i huškanje s postavljanjem zvijezde petokrake na riječki neboder, umjetničke instalacije Nemanje Cvijanovića posvećene partizanima koji su poginuli u oslobađanju Rijeke.
>> HDZ-ovce pitali što sa šatorašima i plinskim bocama: "A što radi krajnja ljevica?"
Petokraka u Rijeci
Zašto HDZ inzistira na izjednačavanju desnog i lijevog ekstremizma, odnosno radikalizma, pitali smo Baketu. U čemu je problem s petokrakom u Rijeci i zar je to ekvivalent Bujici?
"HDZ se trenutno nastoji pozicionirati kao desni centar, a one s lijevog i desnog spektra okarakterizirati kao osobe ekstremnih pogleda. Zasigurno u Hrvatskoj postoje osobe ekstremno lijevih stavova, ali nisam primijetio da su imali masovne skupove na kojima su se iskazivali pozivi za radikalnim potezima – skandiranja koja pozivaju na ubojstva, paljenje ili slično. Petokraka i ostali simboli antifašističke borbe su godinama sustavno micani iz javnog prostora, a spomenici uništavani, prevladao je isključivo negativan sentiment te se ne dopušta nikakva dvostruka konotacija u tom pogledu. Očito se zaboravila okupacija Rijeke te njezino oslobađanje 1945. godine", kaže Baketa.
"Da je umjetnik Nemanja Cvijanović, umjesto zvijezde s 2800 krhotina stakla koje podsjećaju na 2800 boraca poginulih u oslobađanju Rijeke, uz zvijezdu stavio natpis 'Hrvate u jame' ili 'Neka gori Hrvatska', to bi bio ekvivalent onome što se emitira u Bujici. Ono što je instalacija postigla je izljev mržnje prema autoru i prijetnje smrću, što ukazuje na to gdje leže radikalizam i prijetnja sigurnosti građana", smatra ovaj politolog s Instituta za društvena istraživanja.
"Lijevog ekstremizma u Hrvatskoj nema"
Dario Čepo pak ističe da HDZ radi isto ono što rade mnoge druge desne stranke u Europi i svijetu.
"Stvaranjem nepostojećeg neprijatelja na ljevici žele maknuti interes sa samih sebe i aktivnosti kojima su poticali i održavali vatru desnog ekstremizma u Hrvatskoj", kaže Čepo.
Plenković zna da će se mnogi mediji, s ciljem "balansiranog" izvještavanja i "davanja prilike objema stranama" djelomično dohvatiti priče o potencijalnom lijevom ekstremizmu u Hrvatskoj, na taj način otupljujući oštricu kritika upućenih njemu i HDZ-u i trošeći vrijeme i energiju cjelokupne javnosti.
"Lijevog ekstremizma u Hrvatskoj nema. Teško da išta više lijevo u Hrvatskoj ima ili igra značajniju ulogu, a kamoli ekstremna ljevica. Plenković i Bačić prodaju strah od umjetnika i performera, kako se ne bi vidjelo njihovo višegodišnje pogodovanje najgoroj reakcionarnoj desnici, koju ne samo da financiraju, nego joj daju i politički legitimitet kroz koalicije i prešutne podrške u ratu te desnice protiv udruga civilnog društva, marginaliziranih i diskriminiranih članica i članova hrvatskog društva i politika, poput obrazovne i zdravstvene, koje bi pomogle u jačanju tolerancije, a smanjenju radikalizma", zaključuje Čepo.