PREMIJER Andrej Plenković poručio je u saborskom aktualnom prijepodnevu kako u ovom trenutku ne vidi nijedan opravdani razlog za angažiranje Hrvatske vojske na čuvanju hrvatske granice od ilegalnih prelazaka migranata.
"Naša politika je da hrvatske granice čuva policija, više od 6000 policajaca je danonoćno čuva", rekao je premijer zastupniku Miri Bulju (Most) koji je upozorio da ljudi u Dalmatinskoj zagori nisu sigurni od ilegalnih migranata te upitao hoće li se iskoristiti zakonska mogućnost te uputiti vojska na granicu.
Plenković odgovara kako za sada ne postoji nijedan opravdani razlog za angažiranje vojske, ali da "ako ikada neke hipotetske okolnosti budu takve da zadaće koje radi policija budu takvog obujma da ih ona samostalno ne bude mogla obavljati, možemo razmotriti i druge opcije, no sada to nije slučaj“.
Potvrđuje da određeni migracijski pritisak postoji te naglašava da se istinska obrana od mogućeg novog vala treba formirati na granici Grčke i Turske, eventualno Bugarske i Turske.
Bulj je, pak, svoje pravo da replicira na premijerov odgovor iskoristio kako bi mu predbacio jer je u ranijem odgovoru mostovcu Zvonimiru Troskotu naveo da ima "previše balkanizama i kardeljizama".
U mandatu ove vlade možemo uvesti euro
Ministar financija Zdravko Marić izrazio je uvjerenje da tijekom mandata sadašnje vlade Hrvatska može uvesti euro.
"Ništa se neće dogoditi preko noći, ispred nas je još jako puno posla", odgovorio je ministar Krunoslavu Katičiću (HDZ).
Naglasio je i kako će vlada za iduću godinu predložiti državni proračun koji će biti vjerodostojan i odgovoriti na izazove koji nas čekaju, poslati jasnu poruku da planira ispunjavati konvergencijske kriterije, ne samo zbog procesa uvođenja eura, nego zato što smatra da je potrebno da RH ima jaku fiskalnu politiku.
Damiru Habijanu (HDZ), koji se zanimao planira li se nastaviti praksa subvencioniranja stambenih kredita, resorni ministar Darko Horvat je odgovorio kako je vlada od 2017. za tu namjenu iz proračuna izdvojila 243 milijuna kuna.
Više od 13 tisuća obitelji na ovaj je način riješilo stambeno pitanje, (u tim objektima) rođeno je više od 1750 djece, kazao je Horvat koji i za danas objavljeni natječaj očekuje više od tri tisuće prijava.
Marinu Lerotiću (IDS), kojega je zanimala sudbina BAT-ove tvornice u Kanfanaru, premijer je odgovorio kako ministar financija vodi razgovore s predstavnicima BAT-a te je uvjeren da će se naći rješenje.
"Vlada je angažirana, razgovori traju, siguran sam da ćemo doći do kvalitetnog okvira i za radnike i da kompanija ostane na našem tržištu. Vlada će za BAT pronaći rješenje", rekao je.
Reforma zdravstva ključna zadaća ministra Beroša
"Reforma zdravstva je ključna zadaća ministra Beroša u ovom mandatu, on će se tome posvetiti 100 posto, uz sve aktivnosti koje se tiču suzbijanja koronavirusa", odgovorio je premijer Milanu Vrkljan (DP).
Vrkljan je, naime, upozorio da je u dva mjeseca mandata nove vlade dug u samo pet najvećih bolnica narastao za novih 300 milijuna te upitao što će se napraviti u zdravstvu da se sustav uredi.
"Pozivam Vas kao liječnika i osobu koja se razumije u ovu temu da u razgovoru s ministrom i kroz nadležni odbor date inicijative koje će pridonijeti smanjenju duga", rekao je premijer Vrkljanu.
"Afera s namještanjem stručnih ispita imat će i pozitivan učinak"
Plenković je uvjeren kako će otkrivena afera o namještanju državnih stručnih ispita imati i pozitivan učinak. Podsjetimo, za namještanje se tereti bivša HDZ-ovka Josipa Rimac.
"Dio penalne politike je i prevencija, odvraćanje, vjerujem da mnogi koji su pomislili takvo nešto napraviti u budućnosti to više neće i to je dobro", odgovorio je Vesni Nađ (SDP) koju je zanimalo što je, s obzirom na spomenutu aferu, poduzeto da se dužnosnike onemogući u trgovanju utjecajem.
Marijani Puljak (Pametno), koja je upozorila da su poduzetnici opterećeni velikim parafiskalnim nametima i porezima te predložila ukidanje obveznog članstva u HGK, HOK-u, HTZ-u, odgovorio je kako su u prvom mandatu njegove vlade samo porezna rasterećenja iznosila više od 9 milijardi kuna.
Primijetio je kako "postoje određeni krugovi" koji bi htjeli da prihodi tih komora "budu nula", ne bi li možda neki drugi dobili prostor za djelovanje.
"Sve te komore i udruge imaju neki smisao, takve organizacije imaju mnoge zemlje, mogu li njihovi troškovi biti manji, mislim da mogu", kazao je Plenković, navodeći kako u HGK-u traje proces velike racionalizacije.
"Zaključujem da niste spremni ukinuti obvezne članarine", uzvratila je Puljak.