SVI ONI koji su se odlučili na kupnju automobila na leasing, moraju plaćati parkirne kazne, a mogu se i "pozdraviti" s pravom na žalbu, jer ne postoji mogućnost da izbjegnu plaćanje ukoliko smatraju da su neosnovano kažnjeni s novčanim iznosom od najmanje 250 kuna.
Naime, gotovo sve leasing kuće u Hrvatskoj imaju poseban dogovor s gradskim upravama te uredno plaćaju sve kazne za parkiranje koje nakon toga potražuju i naplaćuju od svojih klijenata i to uglavnom za iznos uvećan za dodatnih 30-ak kuna bankarskih troškova!
Skliski pravni teren
Mnogi klijenti smatraju da ne moraju plaćati te kazne, te da bankarske kuće nemaju pravo bez pravomoćne sudske presude proglašavati svoje klijente krivima. Isto tako upitna je i sama činjenica da leasing kuće obračunavaju takve troškove, s obzirom da nisu ni registrirane za djelatnost naplate prometnih prekršaja. Ne treba ni zaboraviti nedavno rješenje Ustavnog suda o ugovornim kaznama u gradovima i općinama koje kažnjavaju vozače zbog nepropisnog ili neplaćenog parkiranja. Prema Ustavnom sudu kazne su neustavne, a protivne su i Zakonu o obveznim odnosima.
No, sve to ni malo ne dira leasing kuće koje i dalje pod krinkom rješenja da su oni, kao vlasnici automobila, već platili klijentovu kaznu te sada potražuju taj iznos, naravno uvećan za svoje operativne troškove.
Hypo-Leasing: Držimo se zakona
"Dok nadležni regulatorni organi ne donesu odgovarajuće propise usklađene s Ustavom u primjeni će biti postojeći akti kojima se regulira naplata parkiranja", odgovorili su nam iz Hypo Banke odnosno iz Hypo-Leasing Kroatiena (HLC) dodajući kako Hypo-Leasing u potpunosti poštuje sve hrvatske zakone i nedvosmisleno ih primjenjuje u svojoj svakodnevnoj praksi. Iz Hypo Leasinga zapravo naglašavaju kako će se Ustavno rješenje početi primjenjivati nakon prosinca 2009. godine, a do tada će se poštivati postojeći zakon.
"Što se tiče odnosa HLC prema klijentima koji ne plate parkirne kazne, a iste budu ispostavljene Hypo - Leasingu, HLC postupa sukladno ugovorima sklopljenim između klijenata i HLC, odnosno općim uvjetima koji su sastavni dio tog ugovora, prema kojima je korisnik leasinga odgovoran za sve prometne i druge prekršaje, te stog osnova klijentima prefakturiravamo iste", navodi se u odgovoru za Index. Ipak ostaje otvoreno pitanje žalbe jer plaćanjem potraživanja HLC priznaje prekršaj, a to je primjerice za Zagrebparkig završen slučaj pa je žalba nemoguća.
Raiffeisen Leasing: Mi platimo pa isporučimo fakturu
"U slučaju da korisnik leasinga ne plati kaznu za nepropisno parkiranje u roku koji je naveden na kazni, Zagrebparking ili druga kuća koja naplaćuje parking, tereti izravno vlasnika vozila za kaznu", objasnila nam je Nikolina Bogati iz Odjela za odnose s javnošću Raiffeisen Leasinga (RL)
Kako objašnjavaju, ako je vlasnik vozila Raiffeisen Leasing, a korisnik leasinga nije platio kaznu za nepropisno parkiranje, dužan ju je platiti RL-u.
"Navedeni propis reguliran je Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja. Nakon što RL plati kaznu kao vlasnik vozila, ista se putem posebnog računa prefakturira korisniku leasinga s rokom plaćanja od sedam dana", ističe Bogati.
PBZ Leasing nas je htio "zamuljati"
Pokušali smo dobiti informaciju i iz Privredne banke Zagreb odnosno PBZ-a leasing, no oni su nam odgovorili samo na dio naših pitanja, sugerirajući valjda da ne naplaćuju kazne svojim klijentima.
"Blokada računa se provodi zbog neplaćanja rata leasinga odnosno neispunjavanja ugovornih obveza na temelju leasinga, a ne zbog parkirnih kazni", odgovorio nam je Dražen Dumančić voditelj Odnosa s javnošću. No iako na traženo nisu odgovorili saznajemo da baš PBZ prednjači u naplati parkirnih kazni svojim klijentima.
Gdje je ugovor kojim se obvezuje treća osoba?
Na kraju ostaje za zapitati se kako je moguće da bankarske kuće provode ovakvo pravilo? Riječ je o pravno vrlo skliskom terenu, no za sada se nitko nije sjetio preko Ustavnog suda ili druge pravne institucije pobiti pravo leasing kuće na naplatu kazni .
Istina je da je preko ugovora za leasing korisnik odgovoran za sve prometne i druge prekršaje. U slučaju naplate parkinga dolazi se do pravne besmislice, jer se cijeli pravni sustav temelji na nekakvom sklopljenom ugovoru i ugovornoj kazni, ali u ugovoru nema stavke kojom se
obvezuje treća osoba. Isto tako krajnje je upitno kako građani na kraju ostaju bez prava na žalbu. U zemlji Hrvata, čini se svašta prolazi, pa i ovo.
Ilko Ćimić
Foto: Arhiva