DRŽAVA kasni s isplatom poticaja za očuvanje radnih mjesta, a pomoć tvrtkama koje su pretrpjele štetu zbog mjera za borbu protiv koronavirusa još je na dugom štapu pa mnogim poduzetnicima neće preostati drugo nego da stave ključ u bravu i radnike pošalju na burzu rada. Upozorenja su to koja se zadnjih dana sve češće mogu čuti iz poduzetničkih krugova.
Posebno su ugroženi ugostitelji čiji su lokali, u okviru mjera parcijalnog lockdowna, zatvoreni. Iako nemaju nikakvih prihoda, računi im redovito stižu, a pokušavaju, kako sami kažu, zadržati i što je moguće više radnika. Postavlja se pitanje kako će brojne firme kojima je zabranjen rad uopće preživjeti.
Ugostitelji su očajni, kažu da će doći do vala zatvaranja kafića i otkaza
"Velik broj ugostitelja nije dobio potpore za očuvanje radnih mjesta za studeni, a ima ih koji ih još čekaju i za listopad. Zahtjevi za nadoknadu fiksnih troškova poslovanja tek se podnose, a država bi onda te troškove trebala refundirati u roku od 60 dana. Doista mi nije jasno kako očekuju da u uvjetima kada nemamo nikakvih prihoda, plaćamo račune i radnike. Ugostitelji su na izdisaju, većina će ih propasti jer nemaju više novaca, a cijeli su život posvetili svom radu", upozorava za Index predstojnik sekcije caffe barova grada Zagreba pri Nezavisnoj udruzi ugostitelja Dražen Biljan, inače vlasnik barova Egoist.
"Ugostiteljstvom se bavim 34 godine, a 24 godine sam vlasnik ugostiteljske tvrtke. Nikada nije bilo ovako. Za nas ugostitelje ovo je knockdown, a ne lockdown. Ponavljam, većina malih lokala će propasti ako se nastavi ovakva situacija, a broj nezaposlenih će jako porasti. Ljudi su očajni, mnogi kolege već doslovno gladuju i nemaju čime platiti račune", napominje Biljan.
Vlasnici kafića tvrde da samo žele raditi, a da poštivanje epidemioloških mjera nikada nije ni bilo upitno
Izlaz iz očajne situacije vidi u davanju mogućnosti ugostiteljskim i drugim tvrtkama da rade. Epidemiološka situacija se, ocjenjuje, popravlja, a nema dokaza da su kafići ikada i bili leglo zaraze koronavirusom.
"Mi samo želimo raditi i plaćati svoje troškove. Ugostitelji su i ranije poštivali epidemiološke mjere, a poštivat će ih i ako nam dopuste rad", poručuje Biljan.
I suosnivač i predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas apelira na vladu da tvrtkama omogući rad. Kaže da i u toj udruzi imaju podatke o kašnjenju države s isplatom naknada iz programa mjera za očuvanje radnih mjesta, a pita se i kako da poduzetnici plate račune kada nemaju prihoda i kako da prežive dok im država te troškove ne refundira. Zbog svega toga, strahuje Bujas, ubrzat će se punjenje burze rada novim nezaposlenima.
Poduzetnici kažu da bismo do Uskrsa mogli imati 200.000 nezaposlenih ako se nastavi lockdown
"Poduzetnici nastoje zadržati zaposlene, nekih većih valova otpuštanja nije bilo, a nadam se da neće ni biti. No bojim se da ćemo kraj siječnja dočekati sa 170.000 ili više nezaposlenih, kao i da idemo prema brojci od 200.000, posebno ako ovakve mjere potraju do Uskrsa. Ljudi nemaju novaca", ističe za Index Bujas.
Poduzetnici stoga očekuju da im država plati ono što im duguje u okviru mjera za očuvanje radnih mjesta, kao i da redefinira mjere za nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova. Posebno im je sporno što im se troškovi refundiraju u roku od dva mjeseca. Bez takvih zahvata u postojeće mjere, upozoravaju u tvrtkama, bit će im teško preživjeti.
U vladi se hvale da su za očuvanje radnih mjesta u 2020. izdvojili 8 milijardi kuna
U vladinim krugovima, međutim, kažu da su potpore za očuvanje radnih mjesta za listopad isplatili. Potpore za studeni dijelom su isplaćene, a ostatak bi trebao, kaže naš sugovornik, biti plaćen do kraja ovog tjedna, dok će naknade za očuvanje radnih mjesta za prosinac biti isplaćene u siječnju. Za kašnjenja u isplati u vladinim krugovima kažu da nisu posljedica nedostatka novca nego ponajprije blagdana i velikog obujma posla. Uz to, smatraju da se radi više o pojedinačnim slučajevima nego o masovnijoj pojavi.
"Država je u prošloj godini za mjere za očuvanje radnih mjesta izdvojila oko osam milijardi kuna. To je velik novac i pokazuje da nam je stalo da se očuva zaposlenost", zaključuje naš sugovornik.
Državna blagajna je u problemima, ali i poduzetnicima prijeti giljotina
Unatoč tome, jasno je da je koronakriza i hrvatske javne financije napregnula do krajnjih granica. Mjere za borbu protiv koronavirusa, a posebno proljetni, „opći“ lockdown te izostanak prave turističke sezone, na kakvu smo navikli ranijih godina, smanjio je i dotok novca u državnu blagajnu, dok su istodobno troškovi jako porasli. Posljedica toga je velik proračunski manjak i velik rast javnoga duga kojim se krpaju proračunske rupe.
Pojednostavljeno rečeno, može se reći da je koronakriza izbrisala sve što je prethodnih godina napravljeno na dovođenju u red javnih financija. Dodatni je problem što se Europa, pa tako i Hrvatska, suočavaju s novim valom koronavirusa, zbog čega je neizvjesno kada će početi oporavak i koliko će nam vremena trebati da se vratimo na pretkriznu razinu.
No koronakriza je u provaliju bacila i brojne tvrtke, posebno iz sektora usluga. Mnoge od njih vjerojatno neće ni preživjeti koronakrizu, posebno ako se ona produži. Stoga ne čude zahtjevi poduzetnika da država izađe s novim setom mjera koje će i omogućiti preživljavanje u vrijeme pandemije koronavirusa.
Terase vjerojatno otvaraju u veljači
Velik broj ugostitelja od vlade, odnosno Stožera, traži da im se od početka veljače omogući rad.
Kako je Index danas doznao, tijekom veljače bi trebalo doći do djelomičnog otvaranja ugostiteljskih objekata. Kažemo djelomičnog, jer je prema informacijama koje je dobio Index, planirano otvaranje terasa kafića i restorana.
"Prvo popuštanje mjera bit će dozvola rada kafićima i restoranima, ali samo na terasama. Ne može se dopustiti ranije otvaranje, ako vidimo koliko je teška epidemiološka situacija, ne samo kod nas već i u zemaljama u okruženju. Iako su nam pale brojke, to nije ni približno dovoljno da bi se popustilo s mjerama. Vidimo da se u Velikoj Britaniji pojavio novi soj koronavirusa. Vidimo da je i Njemačka odlučila produžiti mjere sve do Uskrsa. Moramo biti ozbiljni", rekao je Indexu izvor blizak Stožeru.