Odnosi Berlina i Moskve dodatno su se zaoštrili nakon što je Njemačka izravno optužila Rusiju za upletenost u incident s dronovima punim eksploziva u zračnoj luci Leipzig/Halle. Njemačke vlasti potom su zatvorile Ruski dom u Berlinu, na što je Moskva odgovorila zatvaranjem Goethe-Instituta u Rusiji.
Eurozastupnik Tonino Picula analizira ove događaje i upozorava da su oni dio šire strategije Kremlja kojom se hibridnim djelovanjem pokušava oslabiti europska pomoć Ukrajini. Moskva, prema njegovim riječima, računa i na političke promjene u ključnim državama EU, piše Net.hr.
Cilj je oslabiti pomoć Ukrajini
Na pitanje o ozbiljnosti trenutačne situacije, Picula odgovara da je problem upravo u nepredvidivosti daljnje eskalacije.
"Ako situacija eskalira, ne može biti bezopasna jer ne znamo kamo ta eskalacija vodi. Ona zapravo govori o nekoliko stvari. Čini mi se da takva eskalacija ruskog režima samo pokazuje da im ne ide dobro u Ukrajini. Oni su potpuno svjesni da razina i količina pomoći koju Europska unija pruža Ukrajini u njihovim očima predstavlja možda ključni element koji Ukrajinu čini nesalomljivom", kaže Picula.
Zbog toga, smatra, Moskva pokušava djelovati na članice Europske unije koje su među najvećim financijskim i vojnim donatorima Ukrajine. "Da bi nešto poduzeli u tom pogledu, oni ciljaju članice Europske unije koje su i najveći donatori sredstava, financija i oružja Ukrajini. Jedna od njih je, naravno, i Njemačka."
Hibridnim djelovanjem do nesigurnosti
Picula ocjenjuje da iza takvih poteza stoji jasna strategija Kremlja i da se aktivnosti ne ograničavaju samo na Njemačku.
"Putin i njegovi eksperti u tome nisu amateri. On ima jasnu viziju da u ovom trenutku treba pojačati kampanju na teritoriju Europske unije, bez obzira na to je li riječ o baltičkim državama, Njemačkoj, Francuskoj ili nekoj drugoj sredini."
Prema njegovu mišljenju, cilj hibridnog djelovanja nije samo fizički ometati pomoć Ukrajini, nego i kod europskih građana stvoriti osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja u sposobnost njihovih država da ih zaštite.
"Tim hibridnim djelovanjem želi se prije svega usporiti ili onemogućiti proizvodnja i distribucija naoružanja za Ukrajinu. Cilj je i stvoriti dojam u javnosti da su te države nesposobne obraniti vlastiti teritorij. Nije nikakvo čudo da se pronalaze eksplozivne naprave ili privode skupine onih koji su za račun Rusije spremni izvoditi različite sabotaže", kaže Picula.
Putin računa na političke promjene u Europi
Prema Piculinoj analizi, ruska strategija ne oslanja se samo na sabotaže. Kremlj, smatra, računa i na promjene političkih odnosa unutar Europske unije. "Ono čemu se Putin nada jest da će možda iduće godine doći do korjenitih političkih promjena u samoj Europskoj uniji."
Posebno izdvaja Francusku i Njemačku, dvije države koje imaju ključnu ulogu u oblikovanju europske politike.
"On s radošću iščekuje francuske predsjedničke izbore i eventualnu pobjedu Marine Le Pen, koja može postati prva izrazito desno orijentirana političarka u Elizejskoj palači. Jednako tako, vidjet ćemo ove nedjelje u njemačkoj saveznoj zemlji Saska-Anhalt kako će završiti ti lokalni, ali izrazito važni izbori. Ako desničarska Alternativa za Njemačku dođe na vlast, to će biti presedan nakon Drugog svjetskog rata."
Jačanje političkih snaga koje se protive sadašnjoj europskoj politici prema Ukrajini išlo bi na ruku Moskvi, smatra Picula.
"Tada se Putin može nadati da će se u javnosti važnih europskih država formirati kritična masa koja će onda opozvati angažman Europske unije i njezinih važnih članica u Ukrajini. On naprosto potiče tu vrstu neraspoloženja i zato je vrlo važno nadati se da je njemačka demokracija dovoljno otporna da to spriječi."
Prijetnja nije vojna sila, nego model
Picula pritom ističe da je sukob Rusije s Europskom unijom širi od pitanja vojne pomoći Ukrajini. Prema njegovim riječima, autoritarni režimi ne doživljavaju Uniju kao prijetnju prvenstveno zbog njezine vojne moći.
"Za očekivati je da će ne samo u Francuskoj nego i u nekim drugim zemljama postojati svijest o tome što Putin radi, ali ne samo on. Oni se ne plaše Europske unije kao vojne sile. Plaše se Europske unije kao modela koji je osigurao suradnju bez presedana između povijesnih rivala na europskom kontinentu i osigurao prosperitet za stotine milijuna građana koji žive pod kišobranom Europske unije."
Zato odgovor Berlina na sadašnju krizu, zaključuje Picula, nadilazi odnose Njemačke i Rusije. "I zbog toga je ovo što se događa u Njemačkoj i način na koji Nijemci odgovaraju na tu prijetnju izrazito važno."