Picula: Hrvatska može očekivati podršku međunarodne zajednice

14:07, 12. prosinca 2002.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

DANAS smo pred stalnim vijećem OESS-a jasno istaknuli želju za podnošenje kandidature za članstvo u EU s početkom iduće godine i to smo željeli potkrijepiti, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Beču hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ocijenivši da Hrvatska s određenim optimizmom može očekivati podršku svojim vanjskopolitičkim potezima iduće godine.

Hrvatski šef diplomacije govorio je u četvrtak pred Stalnim vijećem OESS-a gdje je iznio dosadašnje rezultate Hrvatske vlade u ostvarivanju međunarodno preuzetih obveza.

Njegova je ocjena da Hrvatska, ukupno uzevši, ima razloga očekivati daljnju političku potporu, koju međutim treba vezati uz rješavanje još postojećih problema i ostvarivanje međunarodnih obveza.

´Hrvatska je zemlja koja je u malo vremena ipak izvršila značajan pomak u percepciji međunarodne zajednice. Vjerujem da kada se sve zbroji imamo dovoljno razloga da s određenim optimizmom očekujemo političku podršku našim vanjskopolitičkim potezima iduće godine´, rekao je Picula.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Picula rekao je da je mnogo veleposlanika pozdravilo potpisivanje Protokola na Prevlaci kao jedan od najboljih dokaza da je Hrvatska spremna rješavati otvorena pitanja, a kako je dodao, na dobar prijem je naišlo i nedavno potpisivanje Sporazuma o korištenju rijeke Save, smirivanje situacije u vezi s Piranskim zaljevom te rješavanje pograničnih problema u Hrvatskoj Kostajnici.

´Mislim da smo uspjeli pokazati da Hrvatska ne samo deklarira dobru regionalnu suradnju, nego je i ostvaruje´, rekao je Picula.

U pogledu povratka izbjeglica i imovine, prema riječima hrvatskog šefa diplomacije u raspravi je izraženo mišljenje da Hrvatska zaslužuje veću međunarodnu pomoć s obzirom na ono što čini oko rješavanja problema izbjeglica.

Govoreći o pitanju suradnje s Haškim sudom Picula je rekao da je u raspravi ukazano ´na važnost te suradnje za percepciju zemlje koja zaslužuje kandidacijski tretman´. Ta suradnja nas potvrđuje i u pogledu prihvaćanja međunarodnih normi i u pogledu reforme pravosuđa, rekao je Picula, dodajući da su neki sudionici rasprave izrazili razočaranost nekim presudama u posljednje vrijeme. Upitan da pojasni, na što su se primjedbe konkretno odnosile, Picula je rekao da su se načelne primjedbe odnosile na impresiju o sporosti hrvatskog pravosuđa, dok je drugi tip primjedbi išao na konkretne presude - prije svega slučaj Lora, za koji se očekivalo da će se riješiti drugačije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U vezi slučaja Bobetko, većina sudionika u raspravi izrazila je optimizam u vezi nove faze u kojoj se nalazi slučaj te se očekuje dolazak međunarodnog liječničkog tima koji bi trebao utvrditi stanje generala Bobetka, rekao je Picula. U raspravi je spomenut i slučaj Gotovina, a dosta sudionika reklo je da Hrvatska vlada na tom slučaju treba i dalje surađivati.

Što se tiče pitanja Hrvatske kandidature za članstvo u EU u raspravi o tome nitko nije bio eksplicitan jer ona još nije na stolu, rekao je Picula. No, prema njegovim riječima, za Hrvatske planove s tim u vezi ´znaju i u EU, i u SAD i nitko nije protiv te ideje´ nego se polako probija stav o tome da Hrvatska želi kandidaturu iskoristiti kao poticaj za dovršetak rada na procesima o kojima je bilo riječi i danas u Beču. ´Kandidatura će biti dodatna mobilizacija hrvatske javnosti ali i hrvatske politike da zaključe ili da još više skrate i onako sada već ne predugu listu problema po kojima se Hrvatska još jednim djelom percipira u javnosti´, zaključio je Picula.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.