Zgradarstvo, odgovorno za oko 40 posto ukupnih emisija, ključan je sektor u dekarbonizaciji, istaknuto je na panelu o okolišu na ESG konferenciji "Zelena Hrvatska HINA – održivost i korporativno upravljanje".
Zaključak konferencije jest da klimatske promjene zahtijevaju sofisticirano upravljanje rizicima koje nadilazi tradicionalne poslovne modele.
Konferenciju su organizirali Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) i portal Hina Zelena Hrvatska, a okupila je stručnjake iz gospodarstva, financija, politike i akademske zajednice.
Na panelu "Okoliš i klimatske promjene" raspravljalo se o dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji, inovacijama u kružnoj ekonomiji, održivim tehnologijama te suradnji poslovnog sektora, znanosti i lokalnih zajednica.
Izvršni direktor GBC Croatia Dean Smolar naglasio je da su neučinkovite zgrade najveći izazov, ne samo zbog složenosti obnove nego i zbog opterećenja za okoliš. "Ako pričamo samo o okolišu, 40 posto potrošnje energije dolazi iz sektora zgradarstva, što čini 30 posto ukupnih stakleničkih emisija, a dodatnih 11 posto dolazi iz ugrađenog ugljika u materijalu", rekao je.
Istaknuo je da sve takve zgrade moraju biti obnovljene do 2050. te da je dekarbonizacija postojećeg fonda iznimno zahtjevna. Podsjetio je da je građevinski otpad odgovoran za 51 posto ukupnog otpada.
Voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandar Halavanja rekao je da se aktivnosti Fonda usmjeravaju na klimu, gospodarenje otpadom, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Dodao je da se projekti provode u suradnji s ministarstvima, fakultetima i gospodarstvom.
Direktorica Odjela za regulatorne poslove i EU fondove u A1 Martina Dragičević kao primjer dobre prakse navela je recikliranje mobilnih uređaja kako bi se smanjilo zagađenje koje nastaje u proizvodnji. Rekla je da se reciklira i mrežna i korisnička oprema te da se unutar grupe redistribuira oprema koja jednom operateru više nije potrebna.
Dodala je da A1 do 2030. želi postati klimatski neutralan te da su postigli ravnopravnost muškaraca i žena na menadžerskim pozicijama.
U završnom dijelu konferencije istaknuto je da bez kvalitetnog korporativnog upravljanja nema učinkovitog društvenog i okolišnog djelovanja. Transparentni procesi, odgovorna poslovna kultura i čvrste upravljačke strukture nužni su za ostvarivanje ESG ciljeva.
Predstavnici HANFA-e i Hrvatske revizorske komore naglasili su da ESG načela tvrtkama donose brojne koristi – od bolje reputacije i lakšeg pristupa kapitalu do jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu. Posebno je istaknuto da klimatski rizici zahtijevaju napredne sustave upravljanja koji nadilaze klasične modele.
Sudionici su naglasili važnost pouzdanih i usporedivih ESG podataka kao temelja za donošenje strateških odluka i jačanje povjerenja dionika. Podržali su daljnju edukaciju i podršku institucija poput HANFA-e, Hrvatske revizorske komore i Ministarstva financija.
Konferenciju su sponzorirali Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska revizorska komora, Jadrolinija, JANAF, dm, Lidl, Petrol, OTP banka i A1, a partner je bio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.