ONI vjeruju da ljudi ne bi trebali imati djecu. Najpoznatiji su pod imenom antinatalisti. No tko su oni zapravo i koliko su daleko spremni ići da bi progurali svoje ideje? BBC je do tih odgovora pokušao doći u zanimljivoj reportaži o ovoj subkulturi.
"Ne bi li jednostavno bilo bolje raznijeti svijet i jednostavno biti gotov sa svime?" pita se 29-godišnji Thomas, koji živi u istočnoj Engleskoj, u razgovoru za BBC. Iako vjerojatno nije ozbiljan o dizanju svijeta u zrak, Thomas je siguran da ljudi ne bi trebali imati djecu i da bi naša vrsta trebala postepeno izumrijeti.
Ipak, kad bi imao crveno dugme čijim pritiskom bi mogao okončati sav ljudski život, Thomas kaže da bi ga "pritisnuo bez razmišljanja", što zvuči kao genocidna fantazija, ali je rezultat njegove ideje da ljudsku vrstu ne vrijedi produljivati.
Antinatalizam se kao filozofska ideja pojavio još u antičkoj Grčkoj, ali društvene mreže su ga dramatično popularizirale posljednjih godina.
Na Facebooku se tako mogu pronaći deseci antinatalističkih grupa, od kojih samo jedna ima više od šest tisuća članova. Stranica The Voluntary Human Extinction Movement (VHEMT), također povezana s ovom filozofijom, ima 12 tisuća lajkova. Reddit kanal r/antinatalism ima gotovo 35 tisuća članova.
Thomas priznaje da za termin antinatalizam nije ni znao dok ga netko nije iskoristio da opiše svoje stavove u komentarima ispod YouTube videa prije nekoliko godina. Otada je postao aktivan član antinatalističke Facebook grupe. To mu, kaže, daje intelektualnu stimulaciju i mjesto na kojem može testirati svoje debatne vještine.
Različiti razlozi: prenapučenost, okoliš, genetski poremećaji, patnja, pristanak...
"Mislim da je to sjajno, raspravljate o stvarnim životnim problemima. Imate ideju - recimo da ljudi izumru. Što ako ljudi onda ponovo evoluiraju? Onda niste zaista riješili problem. Mnogo je rasprava, a neke od njih postanu prilično žestoke", kaže ovaj mladi nihilist koji, kako kaže, smatra da je sav ljudski život besciljan.
No njegova strastvena antinatalistička uvjerenja nisu ostala samo na teoriji. Zatražio je od britanskog zdravstvenog sustava NHS odobrenje za vazektomiju, operativni zahvat koji bi ga učinio neplodnim. NHS je odbio njegov zahtjev s objašnjenjem da ne vjeruje da bi procedura bila u najboljem interesu pacijenta.
Antinatalista ima diljem svijeta, s različitim razlozima za svoje uvjerenje da bi se ljudi trebali prestati razmnožavati. Mnogi strahuju od prenapučenosti i uništavanja okoliša, neki zbog problema s genetskim naslijeđem, neki ne žele da djeca pate, neki zato što smatraju da djeca ne mogu dati pristanak da se rode.
No cilj im je zajednički. A iako su marginalan pokret, neki od njihovih stavova, posebno oni o stanju u kojem se svijet nalazi, sve više ulaze u mainstream. Posljednja potvrda ovog trenda bila je izjava britanskog princa Harryja u intervjuu koji je s čuvenom primatologinjom Jane Goodall imao za Vogue da misli imati maksimalno dvoje djece zbog brige za posljedice koje bi prenapučenost mogla imati na okoliš. Ograničenje na dvoje djece, naravno, nije antinatalizam - dapače, velika većina ljudi na Zapadu i nema više od dvoje djece.
Unatoč nihilističkoj retorici, piše BBC, nema indikacija da antinatalisti predstavljaju prijetnju. Njihova retorika o izumiranju, osim što je to izumiranje uglavnom definirano kao dobrovoljno, čini se više kao debatna vježba nego kao ozbiljna ideologija. Nitko u njihovoj zajednici ne prijeti nasiljem ni ubojstvom.
Thomas: Pritisnuo bih dugme koje bi okončalo sav ljudski život
No Thomasov misaoni eksperiment o velikom crvenom dugmetu čiji bi pritisak okončao čovječanstvo kosi se s ključnim načelom na koje se pozivaju i sami antinatalisti: pristankom. Naime, kao što je prema njihovom mišljenju potreban pristanak osobe koja će se roditi - iako je takav pristanak, naravno, apsolutno nemoguć - tako je i za okončanje nečijeg života potreban njegov pristanak. Ne treba posebno naglašavati da svi ljudi ne misle da je život patnja, odnosno da nije vrijedan življenja.
BBC je razgovarao i s Kirkom iz Teksasa, koji kaže da je antinatalist još od malih nogu. Razlog koji nudi je isti - nitko od nas koji smo se rodili nije upitan želimo li to.
"To po meni nema smisla, dobrovoljno staviti u ovaj svijet nekoga tko nema potreba ni želja prije svog začeća da bi ovdje patio i umro", kaže Kirk i dodaje: "Da svaka osoba daje pristanak da igra igru života, onda osobno ne bih imao problema s time. To ovisi o pristanku ili izostanku istog."
Kirkova antinatalistička filozofija je zapravo jednostavna: "Činite najbolje što možete. Budite blagi i nemojte se razmnožavati."
Mnogi pate od mentalnih bolesti
Zanimljivo je i da je još jedna tema česta u antinatalističkim grupama na društvenim mrežama: mentalne bolesti. Na neki način očekivano, mnogi članovi ovih grupa dijele vlastita iskustva s mentalnom bolešću, ali i osuđuju one koji imaju mentalne probleme, a imaju djecu.
Tako se na jednoj grupi komentirao član koji je sam priznao da ima granični poremećaj ličnosti, kao i bipolarni poremećaj i tjeskobu. "Ovaj pojedinac ima dvoje djece. Žao mi je klinaca", komentirao je netko, očito sugerirajući da su ove bolesti nasljedne.
Thomas iz Engleske priznaje da i sam boluje od šizofrenije i depresije. "Depresija je nasljedna u mojoj obitelji. Mislim da će, ako budem imao djecu, postojati velika vjerojatnost da će imati depresiju i da neće voljeti svoj život", kaže on. No u isto vrijeme ističe da ih društvo često zbog toga pogrešno etiketira.
Iz rasprava na ovim grupama jasno je i da su mnogi antinatalisti također ekološki aktivisti te da su fokusirani na potencijalno katastrofalne posljedice klimatskih promjena kao glavni argument za prestanak razmnožavanja.
"Mislim da je sebično imati djecu u ovom trenutku. Stvarnost je da djeca koja se rađaju donose još više uništavanja okoliša", komentirala je Nancy s Filipina, koja se opisuje kao veganka, prijateljica životinja i instruktorica joge koja živi bez plastike.
Na Facebook grupi Vrlo ljutiti antinatalisti pokrenuta je i peticija Ujedinjenim narodima naslovljena "Prenapučenost je korijen klimatske katastrofe - odmah prekinimo rađanje na svijetu".
Naravno, ovaj argument nije isključivo antinatalistički. Dobrotvorna udruga Population Matters već odavno zagovara manje djece, ne kako bi ljudska vrsta izumrla, nego upravo suprotno, kako bi bila održiva na dugi rok.
Koliko ljudi planet može podnijeti? Ne znamo
"Naš cilj je postići harmoniju između ljudske rase i planeta za koji smo sretni da ga možemo nastanjivati. Ako imamo manje djece diljem svijeta i manje obitelji, možemo postići mnogo održiviju populaciju", objašnjava direktor ove udruge Robin Maynard.
No iako se automatski pretpostavlja da će rast stanovništva dovesti do ekološke katastrofe, BBC-jeva analitičarka za globalnu populaciju Stephanie Hegarty naglašava kako budućnost nije tako lako predvidjeti: "Prema znanstvenim projekcijama, zbog ekonomskog razvoja i pada stopa nataliteta, svjetsko stanovništvo vjerojatno će dosegnuti vrhunac od oko 11 milijardi u 80 godina. Može li planet toliko podnijeti ili ne - ne znamo. Teško je predvidjeti koliko ljudi planet može podnijeti, zato što to ovisi konzumaciji. A to znači sve od zraka, vode, hrane, fosilnih goriva, drva, plastike - lista ide dalje i dalje. Očito neki od nas konzumiraju više nego drugi. Obitelj od 12 ljudi u zemlji poput Burundija konzumirat će manje u prosjeku nego obitelj od troje u Teksasu. Toliko je faktora koji će se mijenjati tijekom sljedećeg desetljeća i stoljeća da to ne možemo trenutno predvidjeti."
Neki su antinatalisti ipak vođeni primarno averzijom prema djeci pa tako vrijeđaju roditelje, nazivajući ih pogrdno "uzgajivačima" (eng. "breeders"). "Kad god vidim trudnu ženu, prvo osjetim gađenje. Mrzim trudnički trbuh", napisao je jedan korisnik.
Drugima djeca sama po sebi nisu antipatična, ali su uvjereni da ih naprosto ne vrijedi imati. "Rekla bih da volim djecu i upravo zato ne želim pate. Možda bi mi pričinilo zadovoljstvo da ih donesem na svijet, ali moguća prijetnja toliko je velika da nisam sigurna da je vrijedno toga", zaključuje Nancy.