"DOPUSTITE mi da pojasnim, u pogledu pitanja Ukrajine, Kina nikada nije pružila nikakvu materijalnu potporu Rusiji." Ove riječi kineskog ministra obrane Wei Fenghea, izrečene na sigurnosnoj konferenciji Shangri-La Dialogue u Singapuru u nedjelju, sigurno nisu dobro sjele Rusiji - tim više jer je Wei odnos dviju zemalja opisao kao "partnerstvo, a ne savezništvo".
A uobičajena kineska retorika o tome da SAD svojim naoružavanjem Ukrajine "dolijeva ulje na vatru" rata mogla bi biti tek slaba utjeha Moskvi. Jer ova izjava može se protumačiti kao tek posljednji u nizu signala da se Moskva i Peking udaljavaju ili barem da Rusija ne može računati da joj Kina drži leđa, kako se vjerojatno nadala.
Ako možemo govoriti o stvarnom zahlađenju, ono je, jasno, rezultat ruske invazije na Ukrajinu koja je prouzročila strahovito razaranje u toj zemlji i ekonomsko i političko previranje u ostatku svijeta.
Suprotni signali iz Pekinga prema Moskvi
No kineska retorika i politika po pitanju Rusije može se opisati kao strateški ambivalentna. Potvrda za to je i jučerašnji telefonski razgovor kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, održan na Xijev 69. rođendan.
U njemu je Xi, pomalo neodređeno, poručio da je Kina "spremna nastaviti pružati potporu Rusiji kada je riječ o pitanjima koja se odnose na temeljne interese poput suvereniteta i sigurnosti" i "intenzivirati stratešku koordinaciju dviju zemalja", kako je prenijela kineska državna televizija CCTV.
Kina, usto, i dalje odbija izravno osuditi rusku invaziju ili sudjelovati u sankcijama protiv nje, a mnogi je prozivaju da je osigurala diplomatsko zaleđe Rusiji.
Prošli tjedan je, podsjetimo, prašinu podignuo bombastični izvještaj s Telegram kanala General SVR, iza kojeg navodno stoji insajder iz Kremlja, prema kojem je Putin na virtualnom sastanku sa svojim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom "izrazio frustraciju što Kina odbija Rusiji dati financijsku i materijalnu potporu".
A ta je frustracija, prema ovom izvještaju koji je nemoguće neovisno potvrditi, tolika da je Putin dao "nekoliko pogrdnih i opscenih" komentara o Xiju, dok je Lavrova izravno optužio za neuspjeh pregovora s Kinom i nazvao ga "šupkom i pederom".
>> Širi se navodno izvješće izvora iz Kremlja: Putin vrijeđao Xija, Lavrova zvao šup*om
Washington Post: Rusi frustrirani zbog nedovoljne podrške Kine
Kineski režim, međutim, ne želi riskirati američku odmazdu ako prekrši njihove sankcije Rusiji, a jedan kineski dužnosnik opisao je nedavne rusko-kineske pregovore kao "napete". Xi je navodno naložio svojim savjetnicima da pronađu način da Rusiji pomognu financijski, ali bez kršenja sankcija, što je za rusku stranu nedovoljno.
"Kina je jasno iznijela svoj stav o situaciji u Ukrajini i o nezakonitim sankcijama protiv Rusije. Razumijemo nevolje (Moskve). Ali ne možemo zanemariti vlastitu situaciju u ovom dijalogu. Kina će uvijek djelovati u najboljem interesu kineskog naroda", rekao je za Washington Post neimenovani kineski dužnosnik u Pekingu upoznat s ovom raspravom.
Američki državni tajnik Antony Blinken konstatirao je da SAD nije primijetio nikakav "sustavni napor" Kine da pomogne Rusiji da izbjegne sankcije kao ni značajniju vojnu potporu.
S druge strane, Kina i Rusija su, primjerice, održale zajedničke vojne vježbe krajem prošlog mjeseca, prve od početka ruske invazije - i to ne bilo kakve, već vježbe sa strateškim bombarderima koji su zajedno letjeli iznad Istočnog kineskog mora i Japanskog mora, i to dok je američki predsjednik Joe Biden bio u posjetu Tokiju.
Iako su Putin i Xi u zajedničkoj izjavi prilikom susreta u Pekingu u veljači, uoči invazije, proglasili da njihovo "prijateljstvo nema granica", zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Le Yucheng prošlog je mjeseca ustvrdio da je ta formulacija pogrešno shvaćena.
To ne znači da je Kina unaprijed znala za invaziju i podržavala ruske planove, naglasio je Le i dodao da "Kina nije uključena u konflikt" i da je odnos Kine i Rusije utemeljen na "načelima ne-savezništva, ne-sukobljavanja i ne-ciljanja trećih strana".
Huawei pomalo zatvara trgovine u Rusiji
Prošlog tjedna smo, zanimljivo, saznali i da kineski tehnološki gigant Huawei zatvara nekoliko službenih trgovina u Rusiji. Razlog koji se navodi nije, za razliku od zatvaranja mnogih trgovina zapadnih brendova u Rusiji, političke prirode, već nedostatak proizvoda u skladištima te smanjenje potražnje za pametnim telefonima, kako javlja ruska novinska agencija RIA Novosti.
"Huawei će vjerojatno nastaviti sa zatvaranjem trgovina u narednim mjesecima", rekao je izvor blizak kompaniji za RIA-u. Usto, ruski list Izvestia izvijestio je da je Huawei još krajem ožujka prekinuo ugovaranje novih ugovora o isporuci mrežne opreme i gadgeta Rusiji.
Financial Times je tog mjeseca izvijestio da su veliki kineski proizvođači elektronike, uključujući Huawei, drastično smanjili isporuke Rusiji zbog kolapsa rublja i zapadnih sankcija. Bivši direktor Huaweija im je objasnio kako je trenutno "vrlo rizično raditi u Rusiji".
Sberbank suspendirao transakcije u juanima
Najveća ruska banka Sberbank prošli je tjedan privremeno obustavila sve inozemne transakcije u kineskim juanima. Službeni razlog nije naveden, ali Sberbank je među ruskim financijskim institucijama koje su se zbog agresije na Ukrajinu našle pod sankcijama SAD-a, EU i Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući izbacivanje iz globalnog bankarskog sustava SWIFT.
Stanislav Mašagin, iz investicijske tvrtke Infrastruktura Rusije, rekao je ruskom poslovnom portalu BFM da Sberbank ima problema s namirenjima u juanima zbog zapadnih sankcija te da se kineske banke boje kršiti te mjere zbog straha od američkih novčanih kazni.
Sberbank je pak za Newsweek komentirao da je suspenzija "privremena mjera" koja zahvaća korporativne klijente koji su "sudionici vanjske ekonomske aktivnosti koji vrše plaćanja u juanima", dodavši da "banka trenutno radi s kineskim partnerima na rješavanju situacije i obnavljanju naselja".
Ipak, uvoz iz Rusije u svibnju je porastao za 79.6% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, u travnju za 56.6%, a u ožujku za 26.4%, izvijestio je Reuters u četvrtak. Peking je, inače, najveći trgovinski partner Moskve. Po podacima kineske carinske službe, trgovinski promet dviju zemalja lani je dostigao vrijednost od 147 milijardi dolara, što je za 30% više u odnosu na 2019. godinu.
Kina kupuje rusku naftu s popustom zahvaljujući europskom embargu
Kina, osim toga, kupuje rusku naftu po sniženoj cijeni, što također može zahvaliti europskim sankcijama i embargu na 90% ruske nafte, koji će stupiti na snagu do kraja godine, a koji je EU nedavno ispregovarala. Kako bi zadovoljila azijsku potražnju, Rusija je povećala isporuke za oko 20% iz glavne luke Kozmino, a kineski uvoz ruske nafte porastao je za 12% u svibnju.
Peking se od početka invazije nastojao prikazati kao neutralan i plesati po žici između javne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine s jedne strane te kritike zapadnih sankcija Rusiji i svaljivanja krivnje na SAD i NATO za izazivanje rata s druge strane.
U ožujku je nadaleko odjeknuo članak koji je objavio Hu Wei, kineski profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Šangaju i dopredsjednik Centra za istraživanje javnih politika Savjetničkog ureda kineskog Državnog vijeća.
Kineski savjetnik u ožujku pozivao na raskid s Putinom
Hu je u tom članku rusku invaziju opisao kao "nepopravljivu pogrešku", predvidio jačanje Zapada i slabljenje, ako ne i ekonomsko i političko urušavanje Rusije" i pozvao na "raskid s Putinom i odustajanje od neutralnosti" kako bi izbjegla daljnju izolaciju. Naravno, ne možemo znati je li vrhuška kineske Komunističke partije uvažila ili odbacila ove neočekivane prijedloge.
Steve Tsang, direktor Kineskog instituta na londonskoj Školi za afričke i orijentalne studije (SOAS), ocijenio je za Newsweek da je politika kineske vlade bila "proglasiti neutralnost, podržavati (Vladimira) Putina i ne platiti nikakvu cijenu".
"Ovo posljednje implicira da Kina ne želi riskirati sekundarne sankcije. Dakle, ono što Huawei radi je u skladu s cjelokupnom politikom. Kineske tvrtke imaju tendenciju da budu konzervativnije u pogledu rizika od sekundarnih sankcija, tako da samo igraju na sigurno", objasnio je Tsang.
Xi je, doduše, u svibnju najavio formiranje Inicijative za globalnu sigurnost kao alternativu sigurnosnoj arhitekturi predvođenoj SAD-om, što je i Moskva načelno podržala. Alicia García-Herrero, glavna ekonomistica za Aziju i Pacifik u investicijskoj banki Natixis, opisala je tu inicijativu kao "način da se zaštiti Rusija kroz kinesko sigurnosno partnerstvo, iako Rusija do sada nije u potpunosti uskočila u to".