Desetljećima se ruski predsjednik Vladimir Putin za neke od svojih najosjetljivijih zadataka obraćao odanom pomoćniku, piše New York Times.
Kada je Putin postao premijer 1999. godine, imenovao je pomoćnika, Dmitrija Kozaka, svojim šefom kabineta. Kada je Rusija 2007. godine dobila domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara, Kozak je zadužen da upravlja pripremama za Igre.
Kada je Rusija 2014. anektirala Krim, Kozak je nadgledao integraciju poluotoka u Rusiju. Dok je Putin gomilao trupe 2021., Kozak je američkim diplomatima govorio o zločinima koje čini ukrajinska vlada.
Međutim, 66-godišnji Kozak više nema previše odgovornosti, a mnoge njegove ovlasti prešle su na drugog glavnog pomoćnika, Sergeja Kirijenka, prema riječima triju osoba bliskih Kremlju, zapadnog kontakta gospodina Kozaka i američkog dužnosnika.
Oni tvrde da je Kozak razočarao Putina jer mu je jasno dao do znanja kako vjeruje da je invazija na Ukrajinu bila pogreška. Nakon što je Putin započeo rat u Ukrajini u veljači 2022., Kozak je privatno rekao kako je savjetovao ruskom predsjedniku da to ne učini, prema izvorima iz Kremlja i zapadnom kontaktu, koji je imao nekoliko sastanaka s Kozakom od početka rata.
Kozak je ove godine rekao suradnicima da je Putinu predstavio prijedlog za prekid borbi i održavanje mirovnih pregovora, naveli su izvori iz Kremlja. Dodali su kako je Kozak naznačio da je pozvao Putina da provede domaće reforme, uključujući stavljanje moćnih ruskih sigurnosnih agencija pod nadzor vlade i izgradnju neovisnog pravosuđa.
Malo je vjerojatno da će ovaj pritisak pokolebati Putina, jer ruski predsjednik je uglavnom okružen ljudima koji potiču njegove tvrdokorne zahtjeve prema Ukrajini. Međutim, Kozakova stajališta odražavaju frustraciju dijela moskovske elite zbog Putinove nespremnosti na kompromis u ratu i zbog sve nekontroliranije moći sigurnosnih službi.
Kozak je jedini visoki dužnosnik blizak Putinu za kojeg se zna da otvoreno govori o svom neslaganju s ratom, prema ljudima bliskim Kremlju, iako on te kritike nije javno iznio.
Kozak je nekoć bio diplomatski provoditelj Putinove kampanje protiv ukrajinskog okretanja prema zapadu. Rođen je u Ukrajini, služio je u sovjetskim specijalnim snagama i radio je s Putinom u gradskoj vijećnici Sankt Peterburga 1990-ih.
Prije početka rata, Kozak je govorio protiv invazije na sastanku Vijeća sigurnosti, tvrde dva insajdera iz Kremlja. Nekoliko dana nakon početka invazije, Putin je odbacio mirovni sporazum za koji je Kozak rekao da ga je ispregovarao s Ukrajinom, prema izvješću Reutersa iz 2022. i prema riječima dva insajdera.
Čini se da je Kozakov kritički stav uzrokovao pad njegovog ugleda kod Putina. Uglavnom se prestao pojavljivati u javnosti, dok je Kirijenko, prvi zamjenik šefa kabineta, podržao rat i često putovao u okupiranu Ukrajinu.
Velik dio Kozakovih odgovornosti za postupanje s dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza, poput Moldavije i separatističkih regija Gruzije, od tada je prebačen na Kirijenka, rekli su izvori iz Kremlja i američki dužnosnik.
Unatoč tom gubitku utjecaja, Kozak je zadržao određeni pristup Putinu, smatraju izvori iz Kremlja. Činjenica da Putin drži Kozaka uz sebe odražava odanost ruskog predsjednika njegovim dugogodišnjim suradnicima, primijetili su.
Čini se da je Putin također koristio Kozaka kao posrednika prema neslužbenim zapadnim izaslanicima koji imaju bliske veze sa zapadnim dužnosnicima. Kozakov zapadni kontakt ispričao je da su se s njim nekoliko puta sastali od 2022. i da je Kozak jasno dao do znanja da se ne slaže s invazijom.
"Dajte mi argumente", često je govorio Kozak, prema riječima zapadnog sugovornika. Prema toj osobi, Kozak je tražio ideje kako bi uvjerio Putina da promijeni kurs.