OD 1. rujna padaju kamate na prešutne minuse za dva do tri postotna poena, piše Večernji list, navodeći da minusi na tekućim računima neće smjeti imati kamate veće od 7.31 posto.
Prema memorandumu koji su u srpnju potpisale država i banke, za desetak će se dana i na prešutne minuse morati primijeniti odredbe o najvećoj dopuštenoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i na ugovorene minuse. Građani inače imaju 146 milijardi kuna svih bankarskih kredita, među kojima je i oko šest milijardi kuna minusa. U Hrvatskoj je najveća dopuštena kamata određena zakonom, ali ta se obveza ne odnosi na otprije malo poznate prešutne minuse. Država je obvezala banke da do 30. lipnja sve postojeće prešutne minuse pretvore u dopuštene.
Niže kamatne stope neovisno o vrsti minusa
Međutim, neovisno o tome hoće li prešutne minuse pretvoriti u ugovorene za mjesec ili za pet mjeseci, i na njih će već od 1. rujna obračunati niže kamatne stope. Novi prešutni minusi odobravat će se iznimno i neće prelaziti iznos od jedne prosječne mjesečne plaće ili mirovine.
Dogovor bankara i države ne predviđa ograničavanje maksimalnog iznosa dopuštenog minusa klijenata, pa će ih banke i dalje dijeliti sukladno svojoj poslovnoj praksi. U središnjoj banci napominju da su prešutni minusi skuplji dva do tri postotna poena od ugovorenih, a nedavno je viceguverner Bojan Fras kazao da je trenutačno najveća dopuštena efektivna kamata na kredite građanstvu 7.31 posto. Dakle, od rujna nijedan minus neće biti skuplji od 7.31 posto.
Banke su stavile minuse na raspolaganje za 1.8 milijuna vlasnika tekućih računa, no minuse koristi oko 870 tisuća građana, i to uglavnom skuplje, prešutne minuse.
Prema memorandumu, banke će do 30. lipnja iduće godine regulirati svoj odnos s potrošačima tako da će svim korisnicima prešutnih minusa ponuditi prelazak na ugovorene dopuštene minuse ili pak kombinaciju novog dopuštenog i novog prešutnog prekoračenja, u kojoj dopušteni minus mora iznositi najmanje polovicu sadašnjeg minusa, a prešutni do najviše jednog mjesečnog priljeva.
Prema ranijim podacima središnje banke, građani su u prosjeku u dopuštenom minusu oko 12 tisuća kuna, a u prešutnom oko devet tisuća kuna, piše Večernji list.