FACEBOOK stranica Stop progonu paušalnih obrtnika je objavila da je Ustavni sud zaprimio prijedlog za ocjenu ustavnosti nekoliko zakona, tj. članaka zakona vezanih za paušalne obrte. To se odnosi na članke u Općem poreznom zakonu, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, za koje paušalisti tvrde da su protivni Ustavu Republike Hrvatske.
Podsjetimo, Porezna uprava je još u listopadu prošle godine krenula u nadzor paušalnih obrtnika. Pod istragom se našlo oko 50.000 obrtnika paušalista zbog navodne zloporabe poreznih pogodnosti i prikrivanja nesamostalnog rada.
Od tada svi paušalni obrtnici u Hrvatskoj strepe od lova Porezne uprave, od toga da ih se proglasi prikriveno zaposlenima. To bi u praksi značilo da moraju platiti kazne zbog navodnog varanja države i plaćati poreze kao da su nesamostalno zaposleni.
Razlog "lova" Porezne uprave na obrtnike paušaliste je sumnja da se taj oblik poslovanja, uveden početkom 2017., koristi umjesto ugovora o radu s ciljem izbjegavanja poreza, čime se oštećuje državni proračun. Sumnja se da djelatnost koja je u naravi običan radni odnos, tj. nesamostalni rad, radnici obavljaju preko paušalnog obrta i time izbjegavaju puno veće poreze kod nesamostalnog rada, nego kod paušalnog poreza.
Progonom paušalista, često mladih ljudi koji su jako mobilni tj. lako se mogu preseliti u drugu državu, Porezna pogoršava demografski problem Hrvatske. Glavni problem su nejasni kriteriji određivanja, čime se ostavlja dosta prostora za subjektivni sud samih poreznika. A o tom subjektivnom sudu može ovisiti hoće li neki paušalni obrtnik biti proglašen lažno zaposlenim.
Smatraju da su zakoni po kojima Porezna uprava "lovi" paušaliste neustavni
Paušalisti tvrde da zakoni koji se odnose na paušalne obrtnike nisu u skladu s nekoliko članaka Ustava RH; člankom 3. koji se odnosi na jednakost i nepovredivost vlasništva, člankom 5. koji se odnosi na to da svi zakoni moraju biti u skladu s Ustavom te člankom 14. koji se odnosi na jednakost svih ljudi pred zakonom.
Poziva se i na članak 49. koji se odnosi na poduzetničke slobode i jednakost svih poduzetnika na tržištu, članak 50. koji se odnosi na uvjete kojima se može ograničiti poduzetnička sloboda, članak 51. prema kojem se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti, članak 55. koji se odnosi na pravo na rad i slobodu rada te članak 56. u kojem se navodi da svi zaposleni imaju pravo na zaradu kojom mogu osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven život.
Sukob između paušalnih obrtnika i Porezne uprave
U svrhu utvrđivanja radi li se o protuzakonitom korištenju paušalnog obrta za obavljanje nesamostalnog rada, tj. regularnog posla, Porezna uprava je sastavila upitnik s nešto manje od trideset pitanja. Time se pokušava utvrditi ispunjava li paušalni obrtnik kriterije koji daju naslutiti da se ustvari radi o običnom radnom odnosu, a paušalni obrt služi za izbjegavanje poreza.
Do sada je poslano nekoliko tisuća upitnika s naslovom "Utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona". Većina upitnika je obrađena i postupak je obustavljen, iako još nije poslana obavijest o obustavi postupka samim paušalnim obrtnicima. Iz Porezne uprave su do sada tvrdili da je udio onih kojima nije obustavljen postupak jako mali.
Lista kriterija koji ukazuju na mogućeg prikrivenog zaposlenika je poduža. Problem je u tome što nije definirano točno koliko kriterija mora biti ispunjeno da bi se detektirao prikriveni samostalni rad, stoga se očekuje da će odluke biti subjektivne i neujednačene, zbog čega su paušalisti i poslali Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih članaka zakona koji se odnose na paušalne obrtnike.
Objava o zaprimanju prijedloga za ocjenu ustavnosti
Objavu s Facebook stranice Stop progonu paušalnih obrtnika prenosimo u cijelosti.
"Draga Vlada Republike Hrvatske, veliko nam je zadovoljstvo objaviti:
Malo smo čekali s objavom dok nismo dobili potvrdu da je Ustavni sud zaprimio Prijedlog za ocjenu suglasnosti s ustavom s prijedlogom za privremenu obustavu izvršenja svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju.
Hvala Nikolina Silov i Fran Ježić!
Ukratko:
• osporene su sve odredbe na osnovu kojih se utvrđuje nesamostalan rad, jer od viška glava nekad ne boli
• zatražena je obustava postupaka do donošenja odluke Ustavnog suda
• prikazane su odredbe o oporezivanju radnika i plaće kod stvarnog radnog odnosa i učinjena je usporedba sa spornim odredbama, odnosno ukazano je na nezakonite i neustavne razlike u oporezivanju po, u suštini, istoj osnovi, nesamostalnom radu
• prikazana je doslovna nemogućnost vođenja ovog postupka protiv svih onih kojima prihodi od jednog klijenta ne prelaze 50 % ukupnih prihoda, što ukazuje na nejednako ponašanje jer kod njih po ovako postavljenom uređenju nikada neće moći biti moguće, odnosno neće biti potrebe za utvrđivanjem takvog rad
• prikazan je Upitnik i ukazano je na to da se u suštini na osnovu upitnika ne može razabrati radi li se o ugovoru o radu ili ugovoru o djelu jer svako pitanje jednako je primjenjivo na oba ugovora
• Ukazano je na činjenicu da je imanje npr. web stranice postaje obveza i standard poslovanja, a da primanje klijenata i posla putem preporuka, koje su nekada zlata vrijedile, za PU nemaju nikakvog utjecaja i značenja
• ukazano je na kontradiktornost u smislu da se spornim smatra ako porezni obveznik radi kao podizvođač, dok se s druge strane traži od njega da se u radu koristi trećim osobama i na treće osobe (koje onda moraju biti iz iste djelatnosti ), dakle da koristi podizvođače.
• dani su primjeri poslovnih odnosa iz stvarnih poslovnih situacija koji se po postavljenim kriterijima mogu podvesti pod nesamostalan rad
• ukazano je na pogreške u obračunima doprinosa
• ukazano je na isključenje mogućnosti prebijanja s ranije plaćenim doprinosima i porezima
• itd itd.
• U suštini je riječ o jednoj kompleksnoj materiji i kriterijima prema kojima je danas zapravo gotovo nemoguće odrediti je li netko nesamostalan u radu ili nije.
Sad je na Ustavnom sudu da donese kakvu odluku."