AKO danas u Senatu Sveučilišta u Zagrebu bude izglasan novi prijedlog Statuta takav kakav je predložen, novi rektor Stjepan Lakušić mogao bi dobiti još veće ovlasti nego što ih je imao njegov prethodnik Damir Boras, upozoravaju kritičari iz redova akademske zajednice.
Boras je za svojeg mandata često bio na udaru kritika zbog toga što je na Sveučilištu uz pomoć članova Senata uspijevao progurati uglavnom sve što mu je odgovaralo, čak i neke stvari koje nisu bile u skladu sa zakonima ili pravilnicima ni u interesu Sveučilišta i studenata. Za njegove prijedloge uvijek se nalazilo dovoljno ruku.
Primjerice, redovno se događalo da su predstavnici studenata u Senatu podržavali sve prijedloge rektora, čak i kada su oni bili na štetu studenata. To je najviše došlo do izražaja u nezakonitoj transformaciji Hrvatskih studija i u pokušajima nasilne integracije Filozofskog fakulteta s Katoličkim bogoslovnim.
Prema novom prijedlogu Statuta, takva bi se samovolja sadašnjem i budućim rektorima mogla dodatno olakšati.
Ne treba čuditi stoga da se novog rektora po kuloarima akademske zajednice počinje nazivati faraonom, što je bio popularan naziv za Borasa.
Statut će ojačati poziciju rektora i prorektora
Naime, jedna od novosti u prijedlogu je da u Senat uđu i prorektori, koji do sada nisu bili njegovi članovi. Prorektori su do sada sudjelovali u radu Senata, ali nisu imali pravo glasanja.
Pritom treba imati na umu da se u međuvremenu broj prorektora povećao sa sedam, koliko ih je bilo za posljednjeg Borasovog mandata, na osam. Budući da Senat trenutno ima 70 članova, to znači da bi prorektori koji bi ušli u njegov sastav činili više od 10% njegovog sastava. A od prorektora, koje bira i razrješuje Senat na prijedlog rektora, za očekivati je da će biti spremni podržavati uglavnom sve što vodstvo u Rektoratu odluči predložiti.
To, među ostalim, znači da bi prorektori prilikom sljedećeg izbora ili potvrde rektora podržali sadašnje vodstvo u Rektoratu. Oni bi tu mogli predstavljati važnu prevagu koja će rektoru, ali i njima osigurati ostanak na funkciji.
Nekadašnja dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Vesna Vlahović Štetić, koju je svojevremeno protivno volji profesora i studenata smijenio Boras, kaže da je Sveučilište u Zagrebu u zadnjih nekoliko mandata došlo od 5 prorektora do 8.
"Pritom nije sigurno koliko ih u budućnosti može biti. Tako prorektori mogu predstavljati značajnu glasačku snagu, tim više što je broj članova Senata iz znanstveno-nastavnih zvanja ograničen na 53, a broj prorektora neograničen", kaže Vlahović Štetić.
Loša argumentacija lošeg prijedloga
U Rektoratu se ovakav prijedlog tumači argumentom da nešto slično vrijedi na mnogim fakultetima. Naime, u fakultetskim vijećima većine fakulteta sjede i prodekani.
Međutim, kritičari smatraju da to nije dobar argument zato što su u velikoj većini fakulteta svi profesori koji su u nastavnim zvanjima ujedno i članovi fakultetskih vijeća. Drugim riječima, prodekani su automatizmom članovi fakultetskih vijeća, samim time što su u nastavnom zvanju, njih nitko ne postavlja na ta mjesta.
Činjenica je da na nekim rijetkim velikim fakultetima, koji imaju previše profesora da bi svi bili u fakultetskom vijeću, postoje tzv. predstavnička vijeća te da na njima doista postoje prodekani koji su dodatno izabrani u fakultetska vijeća. Međutim, mnogi u akademskoj zajednici smatraju da ni to nije dobro rješenje, da je to pogrešno miješanje izvršne i predstavničke vlasti koje bi trebalo ispraviti i na fakultetima, a ne preslikavati na Rektorat.
Dr. sc. Kosta Bovan, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kaže da takav argument nije validan jer se prodekani mijenjaju mnogo brže i imaju neusporedivo manju moć nego prorektori.
"Također ih nema toliko puno da bi mogli na tako značajan način utjecati na fakultetska vijeća kao što bi prorektori mogli na Senat. Osim toga, prodekani se biraju među članovima fakultetskih vijeća, dok prorektori dolaze sa strane. Bilo tko tko nije član Senata može postati prorektor na prijedlog rektora. Ne mora biti izabran u Senat da bi postao prorektor. To je kao da bi ministri iz vlade postali članovi sabora", kaže Bovan.
Olakšavanje rektorima da mijenjaju Statut
Jedna od problematičnih ideja u novom prijedlogu Statuta također je i to da bi se Statut mogao mijenjati običnom natpolovičnom većinom, a ne dvotrećinskom kao do sada. Ako to ostane u novom prijedlogu i on bude izglasan, to bi rektorima i vodstvu Sveučilišta moglo olakšati da mijenjaju Statut kako im odgovara jer je mnogo lakše osigurati natpolovičnu nego dvotrećinsku većinu.
Niz novih ovlasti za rektora
Jedna od novih ovlasti koje bi rektor mogao dobiti novim statutom, povrh postojećih, zakonskih, bila bi i to da bi rektor s dekanima, odnosno s čelnicima fakulteta, vodio pregovore o programskim ugovorima koje fakulteti dogovaraju s resornim ministarstvom. Prema postojećem zakonu, rektori dogovaraju programske ugovore na razini sveučilišta, dok fakulteti imaju svoju autonomiju i svoje programske ugovore dogovaraju s ministarstvom izravno i bez uplitanja rektora.
Bovan kaže da u novom prijedlogu Statuta također stoji odredba prema kojoj bi Senat prihvaćao programske ugovore sastavnica.
"Nisam siguran da je to u skladu sa zakonom jer Ministarstvo izravno pregovara s fakultetima o programskim ugovorima", kaže.
Bovan ističe da postoji cijeli niz točaka u prijedlogu Statuta kojima se uvode dodatne ovlasti Rektora i Senata u proces koji bi po Zakonu o znanosti trebao funkcionirati između fakulteta i sveučilišta.
"Primjerice, jedan prijedlog je da rektor bude uključen i u predlaganje i u pregovaranje pojedinih sastavnica, odnosno dekana s MZO-om, što mi se čini da nije bila intencija Zakona", kaže Bovan.
Vlahović Štetić također smatra da novi Statut na više mjesta pokušava na neki način polemizirati s važećim Zakonom.
"To se, među ostalim, čini uvođenjem rektora u programske ugovore koje dogovaraju fakulteti", dodaje bivša dekanica..
Prostor za autocenzuru i sankcioniranje kritika
Neki smatraju spornom i odredbu prema kojoj bi bilo zabranjeno poduzimati bilo koje radnje kojima se relativizira sveučilišna autonomija.
Bovan ističe da nije jasno na što se to odnosi.
"To ostavlja određeni prostor da se sankcionira svatko tko preispituje određena ponašanja rektora ili odnose Ministarstva i Sveučilišta. Možemo se nadati da se to neće koristiti u takve svrhe, no nije dobro da se tako nešto uopće omogućuje. Ionako nema mnogo ljudi koji su spremni propitivati odluke vodstva Sveučilišta u Senatu, a ovo otvara prostor za sankcioniranje i autocenzuru", upozorava Bovan.
Vlahović Štetić kaže da je i njoj nejasno na što se točno odnosi članak o relativiziranju autonomije.
"No, budući da se Statut odnosi na članove akademske zajednice, onda se i sankcioniranje odnosi na nas. Ta ideja zvuči kao suprotna ideji akademskih sloboda", poručuje Vlahović Štetić.
Još ograničavanja akademskih sloboda
Nadalje, Statut kaže da bi članovi Senata trebali djelovati politički neutralno, bez isticanja vlastitih političkih stavova.
Bovan smatra da to dovodi u pitanje niz stvari, poput komentiranja i uključivanja u rektorske ili dekanske izbore.
"Sjetimo se Borasa koji je ovo koristio kako bi izbjegavao donošenje određene odluke ili ih odbacivao i prijetio neistomišljenicima. Uz to, s obzirom na to da se autonomija i samouprava guraju na tako važnu poziciju, a da nigdje nije definirano što autonomija i samouprava uključuju, možemo postaviti pitanje koje su njihove granice", ističe Bovan.
Također, nije jasno što znači prijedlog da u Statutu piše da je zadaća Sveučilišta znanstveno i umjetničko istraživanje u svrhu održivog razvoja.
Bovan kaže da je održivi razvoj bitna stvar, no pita se kakvog ga smisla ima definirati kao jedinu zadaću ili svrhu Sveučilišta.
Prekratak rok za raspravu o prijedlogu Statuta
Konačno, naši sugovornici slažu se i u tome da je rok od 15 dana za komentiranje tako važnog dokumenta sporan i apsolutno prekratak.
"Fakulteti nisu stigli organizirati sjednice oko ovoga i donijeti komentare na razini institucija, što nosi veću težinu", upozorio je Bovan.
Najviše kritika na prijedlog statuta pristiže s FER-a, PMF-a, FPZG-a i FF-a.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.