STUDIJOM deplinofikacije Republike Hrvatske, koju je danas u Novinarskom domu predstavila Zelena akcija, pokazano je da je moguće fosilni plin zamijeniti obnovljivim izvorima do 2035. godine, uz povrat troškova do 2037.
"Pozivamo vladu RH i Grad Zagreb da ovu studiju uzmu kao preporuku dugoročnih smjernica za energetsku tranziciju temeljenu na smanjenju potrošnje fosilnog plina", izjavila je Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije.
Obuhvaćeni sektori proizvodnje električne energije, industrije, grijanja i transporta
U studiji je provedena analiza deplinofikacije Hrvatske koja uključuje sektore proizvodnje električne energije, industrije, grijanja i transporta. Pokazalo se da je deplinofikacija toplinskih sustava moguća na području cijele Republike Hrvatske do 2035.
"Dizalice topline, obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti najučinkovitiji su za smanjenje potrebe i potražnje za fosilnim plinom u sektoru grijanja", rekla je Mileta.
"Plin i ugljen mogu se zamijeniti električnom energijom, obnovljivim vodikom te gorivima na bazi vodika"
Prema studiji, ubrzana tranzicija omogućuje potpunu dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora do 2035. godine napuštanjem svih fosilnih izvora energije - plina, ugljena i naftnih derivata. Zamjenjuje ih prvenstveno domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije s ukupnim kapacitetima vjetroelektrana od 6488 MW i 6304 MW fotonaponskih elektrana. Prema studiji, sektor industrije također prolazi značajne promjene do 2035., gdje se plin i ugljen mogu zamijeniti električnom energijom i obnovljivim vodikom te gorivima na bazi vodika.
Modelirana je i potrošnja fosilnog plina u sektorima kućanstva i usluga. "Rezultati su pokazali kako se najveći potencijal za deplinofikaciju nalazi u području Gradske plinare Zagreb d.o.o., koje pokriva gradove Zagreb, Zaprešić i Veliku Goricu te općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća i Dubravica", pojasnila je Mileta. Ovo distribucijsko područje troši 39 posto ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41 posto ukupne potrošnje plina u sektoru usluga u Republici Hrvatskoj.
"Visoki potencijal za širenje postojećih i izgradnja novih centraliziranih toplinskih sustava"
Provedena analiza pokazala je kako postoji visoki potencijal za širenje postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava. Fosilni plin često se koristi za grijanje u gusto naseljenim područjima. Rezultati su pokazali kako je 45 posto potrošnje fosilnog plina za grijanje moguće zamijeniti centraliziranim toplinskim sustavima.
"S obzirom na to da područje Zagreba i okolice troši najviše plina u RH, nadamo se otvorenosti i suradnji s Gradskom upravom Grada Zagreba te ambicioznom iskoraku u smjeru zelene i pravedne tranzicije", komentirala je Mileta.
Pristup deplinofikaciji ovisi o samoj regiji primjene te o vrsti sustava s obzirom na to radi li se o centraliziranom toplinskom sustavu ili o individualnom toplinskom sustavu.
Trošak tranzicije do 2035. iznosio bi 39 milijardi dolara
Prema studiji, ukupni trošak tranzicije do 2035. iznosi 39 milijarda eura. Ovaj iznos se odnosi na instalaciju 5695 MW vjetroelektrana, 6187 MW fotonaponskih elektrana i 120 MW geotermalnih elektrana. Također, uključuje instalaciju 3415 MW dizalica topline. U isto vrijeme se proširuju mreže sustava daljinskog grijanja te se ulaže u sustave proizvodnje obnovljivog vodika potrebnog u industriji.
"Potrebni su nam donositelji odluka koji imaju pravu viziju i strategiju ekološki i socijalno održive tranzicije koja ne gleda u prošlost, već teži biti predvodnicom revolucije obnovljivih izvora energije, koji su u velikom dijelu u rukama građanki i građana, a ne korporacija", zaključila je Mileta.
Na panel-raspravi u okviru konferencije sudjelovali su, u ime izrađivača studije, prof. dr. sc. Neven Duić, pomoćnik pročelnika za ekološku održivost Grada Zagreba Ivan Ivanković i potpredsjednica Zelene akcije Marija Mileta. Studiju je za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava.
FINALNO Deplinofikacija Digital by Index.hr on Scribd