ZIMSKO računanje vremena počelo je u noći sa subote 29. listopada na nedjelju 30. listopada, kada su se kazaljke pomaknule za jedan sat unatrag. Ljetno računanje vremena završilo je 30. listopada u tri sata ujutro, kada se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme računa kao dva sata.
Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopadu, a završava posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.
I dalje pomičemo satove
Europski parlament podržao je još u ožujku 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
No to je pitanje zapelo na Vijeću EU, pa se i 2022. godine nastavlja po starom - kazaljke se pomiču jedan sat unatrag sa subote na nedjelju. Čini se da u okolnostima posljednjih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor država članica EU o tom pitanju nije prioritet.
Negativni utjecaji
Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođeni djeca i starije osobe. U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. O geografskom položaju države ovisi hoće li izabrati trajno ljetno ili zimsko vrijeme.
Primjerice, kad bi sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati. U slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.
Nekoliko promjena
Promicanje sata odrazit će se i na željeznički promet te će vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu kako bi bili u skladu s voznim redom.
Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.
Od utorka promjena za vozače
Od 2019. godine Zakon o sigurnosti prometa na cestama definira obavezu upaljenih svjetala datumski, a ne samo tijekom zimskog računanja vremena, što je prije bio slučaj.
Tako članak 102. zakona kaže da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla u razdoblju od 1. studenoga do 31. ožujka. Podsjetimo, na motociklima i mopedima za vrijeme vožnje moraju uvijek biti upaljena kratka svjetla.
Vjerojatno je i za očekivati kako će i policija sada biti agilnija. Vozače koji postupe suprotno odredbama ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 300 kn, odnosno 30 eura nakon uvođenja eura.
Druga važna promjena u prometu u studenom su zimske gume. U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna na zimskim dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine.