Pritisak na njemačkog kancelara Friedricha Merza raste nakon rekonstrukcije kabineta koja je izazvala veliko nezadovoljstvo unutar njegove stranke. Taj je potez dodatno doveo u pitanje sposobnost vlade da se nosi s jačanjem desnice uoči ključnih pokrajinskih izbora u rujnu, piše Reuters.
Konzervativni zastupnici u srijedu će glasati o Merzovu prijedlogu da Thorsten Frei postane novi predsjednik parlamentarnog kluba. Iako je riječ o formalnosti, neočekivano tijesan rezultat mogao bi dodatno opteretiti kancelara nakon višednevnih unutarstranačkih sukoba.
Nakon problematične prve godine mandata, Merzov konzervativni blok CDU/CSU u anketama zaostaje za desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD). Postoji realna mogućnost da AfD u rujnu prvi put osvoji vlast na pokrajinskoj razini.
Merzova popularnost pada
Frei će imati središnju ulogu u koordinaciji sa socijaldemokratima, manjinskim partnerom u vladajućoj koaliciji. Njegov će zadatak biti osigurati potporu za reforme kojima Merz namjerava potaknuti rast najvećeg europskog gospodarstva.
Prema anketi koju su u utorak objavili RTL i ntv, osobna popularnost kancelara Merza izrazito je niska. Njegov rad odobrava samo 15 posto ispitanika, a podržava ga tek 49 posto simpatizera vlastite stranke. Ista anketa pokazuje da je AfD prvi put prestigao konzervativce i po percepciji kompetentnosti za rješavanje problema u Njemačkoj.
"Događaji iz proteklog tjedna ozbiljno su naštetili Merzovu ugledu unutar CDU-a", rekao je za Reuters jedan član saveznog izvršnog odbora stranke. Merz, s druge strane, očekuje da će se situacija smiriti do rujna, kada se parlament ponovno sastaje i kada bi novi ministri trebali položiti prisegu. "Vjerujem da će se napetosti do rujna smanjiti", poručio je.
Njegov je položaj u potpunoj suprotnosti s položajem njegove prethodnice i nekadašnje političke suparnice Angele Merkel. Ona je tijekom 16 godina na vlasti redovito bila popularnija od vlastite stranke.
AfD preuzima vodstvo
Promjene je potaknula iznenadna ostavka Jensa Spahna, jednog od vodećih ljudi u stranci. Spahn se povukao nakon što je odlučio postati otac uz pomoć surogat majke u inozemstvu, iako se u Njemačkoj ranije zalagao za zabranu te prakse. Merz je za Spahnova nasljednika imenovao svog predstojnika ureda Thorstena Freija, a dosadašnju ministricu zdravstva Ninu Warken postavio je za novu predstojnicu ureda.
Osim toga, Merz je smijenio i ministra prometa Patricka Schniedera, što je razljutilo konzervativce u Schniederovoj matičnoj pokrajini Porajnje-Falačka. U pismu koje je dospjelo u javnost, tamošnji konzervativni zastupnici odbili su sastanak s Merzom. Poručili su da takav susret "zahtijeva barem minimalnu razinu međusobnog povjerenja i poštovanja".
Ipak, kratkoročno se Merzov položaj čini sigurnim jer nema jasnih alternativa, a odlaskom Spahna nestao je i jedan od njegovih mogućih unutarstranačkih suparnika.
AfD trenutačno vodi u nacionalnim anketama s 27 posto podrške, dok su konzervativci na 21 posto, što je njihov najlošiji rezultat od saveznih izbora prošle godine. U rujnu se održavaju izbori u istočnim pokrajinama Saska-Anhalt i Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
AfD je posebno snažan na području bivše Istočne Njemačke i u stranci se nadaju da će im dobar rezultat ondje pomoći u ostvarivanju uspjeha i na nacionalnoj razini. Popularnost AfD-a porasla je zbog njihovog oštrog stava o migracijama.
Ta je tema ponovno u središtu pozornosti nakon smrtonosnog napada na povorku ponosa u Berlinu prošlog vikenda. Napadača, kojeg je policija ubila, vlasti su opisale kao njemačkog državljanina libanonskog podrijetla koji je iskazao odanost Islamskoj državi.
AfD je iskoristio i nezadovoljstvo unutar vlade zbog rekonstrukcije. Tino Sorge, smijenjeni državni tajnik u ministarstvu zdravstva, oštro je reagirao jer je za smjenu doznao iz medija, a ne izravno od Merza. Sorge inače dolazi iz pokrajine Saska-Anhalt.
Supredsjednik AfD-a Tino Chrupalla objavio je na društvenoj mreži X da Merz u slučaju Sorgea "ne smjenjuje samo dokazanog stručnjaka, nego iz vlade uklanja i predstavnika istočne Njemačke". Chrupalla je Merzov odnos prema suradnicima nazvao "hladnim i nepravednim".