Njemačka razmatra slanje ratne mornarice u Hormuz

Njemačka razmatra slanje snaga svoje ratne mornarice, uključujući brodove za razminiranje, kako bi sudjelovala u mogućoj vojnoj misiji osiguranja Hormuškog tjesnaca. Kancelar Friedrich Merz planira u petak u Parizu predstaviti konkretnu ponudu za njemački doprinos, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Detalji njemačkog prijedloga

Prema prijedlogu u koji je uvid imala Njemačka tiskovna agencija (dpa), njemačka vojska, Bundeswehr, osigurala bi minolovce, prateći brod i izviđačke zrakoplove. Misija bi se usmjerila na uklanjanje mina, pomorsko izviđanje i nadzor šireg morskog područja, a započela bi nakon prestanka neprijateljstava i pod određenim uvjetima.

Bundeswehr raspolaže s osam minolovaca i dva ronilačka broda za protuminsko djelovanje, no još nije poznato koliko bi ih moglo biti upućeno u misiju. Minolovci, dugi preko 50 metara, obično imaju posadu od 42 vojnika, koja se po potrebi može ojačati roniocima specijaliziranim za mine.

Sastanak u Parizu

Kancelar Merz u petak putuje u Pariz na međunarodni sastanak čiji su domaćini francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. Očekuje se i dolazak talijanske premijerke Giorgie Meloni, dok će se ostali potencijalni partneri u misiji osiguranja Hormuškog tjesnaca uključiti videovezom.

Strogi uvjeti za sudjelovanje

Nakon sastanka s irskim premijerom Micheálom Martinom u Berlinu, Merz je naglasio da bi moguća misija ovisila o strogim uvjetima. Pojasnio je kako bi njemačko sudjelovanje moglo uslijediti tek nakon "barem privremenog prekida vatre" te uz odobrenje vlade u Berlinu i parlamenta. "Još smo daleko od toga", izjavio je Merz.

Prema pisanju lista Süddeutsche Zeitung, njemačka mornarica bi za misije pomorskog izviđanja mogla koristiti i svoju logističku bazu u Džibutiju, koja se smatra strateški važnom lokacijom za operacije u regiji.

Globalne posljedice blokade

Uz izravno sudjelovanje, razmatra se i mogućnost da Njemačka preuzme dio obveza NATO partnera u sjevernom Atlantiku kako bi oslobodila njihove snage za misiju u Hormuškom tjesnacu.

Promet tim plovnim putem, kojim je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina, gotovo je potpuno zaustavljen od početka iranskog rata, koji su 28. veljače pokrenuli američko-izraelski zračni napadi.

To je izazvalo nagli rast cijena energenata diljem svijeta, a čelnik Međunarodne agencije za energiju u četvrtak je upozorio da Europi preostaje "zaliha kerozina za možda još šest tjedana" ako se blokada nastavi.