Foto: Hina
>>Mirovinski fondovi su novcem za vaše penzije pomagali Todoriću
Donedavno su međutim dva od četiri mirovinska fonda imala svoje ljude u nadzornom odboru Leda, koji nisu ni pokušali blokirati štetne odluke o jamstvima. Prvi je Kristijan Buk, on je u Ledo ušao dok je bio član uprave Allianza Zagreb, a nakon odlaska iz NO Todorićeve kompanije postao je predsjednik uprave AZ fonda. Dao je ostavku na mjesto nadzornika polovicom veljače uoči sloma Todorićevog koncerna.
Drugi je bio Srećko Žganec, član uprave Raiffeisen mirovinskog fonda, koji je iznenada preminuo u travnju. Na Indexovo pitanje jesu li se njihovi predstavnici pokušali suprotstaviti odluci o jamstvima, iz AZ i Raiffeisen fonda su nam odgovorili kako oni zapravo i nisu imali svoje ljude kao nadzornike, odnosno da oni nisu smjeli informirati svoja društva o detaljima poslovanja.
AZ i Raiffeisen: Mirovinski fondovi nemaju svoje predstavnike u Ledu
"Mirovinski fondovi nemaju svoje predstavnike u nadzornim odborima trgovačkih društava. Članovi nadzornih odbora trgovačkih društava mogu biti zaposlenici ili članovi uprava mirovinskih društava, a čiji izbor može biti baziran na udjelu fondova u dioničkoj strukturi društava. Samim činom izbora u nadzorni odbor navedeni zaposlenici ili članovi uprave mirovinskoga društva dužni su zastupati interese trgovačkog društva te svih dioničara društva.
Štoviše, sukladno Zakonu, članovi nadzornog odbora, koji su birani iz redova mirovinskoga društva ne sudjeluju u raspravama ili investicijskim odlukama mirovinskoga društva u vezi s vrijednosnim papirima društava u kojima su u nadzornom odboru, a poslovne tajne koje su im dostupne kao članovima nadzornih odbora predstavljaju poslovne tajne i prema svojim mirovinskim društvima", odgovorili su nam iz Raiffeisen fonda. Opsežne odgovore svih mirovinaca, možete vidjeti OVDJE.
>>Odgovori mirovinskih fondova na pitanje zašto nisu stopirali jamstva koje je dao Ledo
Tko je onda imenovao Buka i Žganeca?
Za Žganeca su naveli kako je u okviru okolnosti i informacija kojima je raspolagao "djelovao u dobroj vjeri i u najboljem interesu svih dioničara Leda". Pitali smo ih, tko je onda predložio Žganeca u NO, ako ne tvrtka u kojoj je član uprave i koja je dioničar Leda? "Gospodina Žganeca za člana Nadzornog odbora predložio je prethodni Nadzorni odbor Društva Ledo d.d. Bez obzira na to tko je predložio g. Žganeca član Nadzornog odbora nije predstavnik predlagatelja nego predstavnik svih dioničara", odgovorili su.
Isto pitanje smo postavili i AZ fondu koji također tvrdi kako Kristijan Buk nije bio njihov predstavnik. "Sukladno Statutu društva Ledo, dioničari nemaju pravo imenovanja članova Nadzornog odbora. Članovi Nadzornog odbora biraju se na Glavnoj skupštini Društva. Stoga, društvo AZ nije imalo svog predstavnika u Nadzornom odboru društva Ledo", odgovorili su Indexu napominjući da kao manjinski dioničar nisu imali mogućnosti da se suprotstave donošenju odluka.
Buk unaprijeđen nakon "dobrog nadziranja"
I oni, kao i Raiffeisen fond, kažu kako je stari nadzorni odbor imenovao Buka. Napominju da je tek nakon ostavke u Ledu postao šef AZ fonda. Možemo zaključiti da je unaprijeđen nakon "uspješnog nadziranja" . U Ledo je došao kao član uprave Allianza, dakle zaposlenik tvrtke iste međunarodne osiguravateljske grupe kao što je i AZ fond.
Također, AZ fond je za svoje predstavnike u Ledu, baš kao i u drugim kompanijama, izradio set pravila korporativnog upravljanja. Ako nemaju svoje ljude u Ledu, čemu im služe te preporuke? "AZ fondovi jedan su od najvećih pojedinačnih dioničara izdavatelja (Leda) što podrazumijeva vlasničku odgovornost i aktivno sudjelovanje u korporativnom upravljanju", navodi se.
I u Erste Plavom nisu mogli kao manjinski dioničar utjecati na odluke na skupštini. Oni nisu imali nikoga u nadzornom odboru, kao ni PBZ CO. "S obzirom da nemamo dionica Leda, naši članovi zbog izdanih jamstava nisu ugroženi", poručili su. Oni su naime, nakon izbijanja krize krenuli u rasprodaju svojih dionica, kao i drugi mirovinci. No s obzirom na to da su imali najmanji paket, najlakše su ga se mogli riješiti.
Postavili pitanja, ali tek kad je pokrenut Lex Agrokor
Jedan fond ipak nam je pozitivno odgovorio na pitanje o propitivanju jamstava, no inicijativa je došla prekasno. "Da. Postavljana su pitanja vezana za jamstva na skupštini društva, nakon što je informacija postala dostupna javnosti, u okviru naših mogućnosti", odgovorili su iz fonda PBZ Croatia osiguranja. Na Burzi su zabilježena pitanja dioničara na skupštini, ali tek 15. svibnja, nakon što je Ante Ramljak preuzeo Agrokor, a Ledo obuhvaćen Lex Agrokorom.
Prije krize u Agrokoru mirovinci su zajedno držali oko četvrtinu dionica Leda, a kasnije je ta brojka smanjena na petinu. Najviše dionica leda drži AZ fond - 12,3 posto, slijedi Raiffeisen sa 6 posto, i PBZ CO s 3,8 posto.
Mirovinci kao zaleđeni, igrali su za Todorića
Jamstva koja su dali Agrokoru višestruko nadmašuju vrijednost Leda. Kada bi se ona aktivirala, dionice bi bile posve bezvrijedne. Iste dionice koje su im u prijašnjim godinama, zahvaljujući poslovnom uspjehu kompanije, donosile dobit. Kako priča oko Agrokora još nije završena, zapravo i ne znamo koliko će na kraju mirovinci izgubiti na Ledu.
No ono što je prilično jasno jest da su novac budućih umirovljenika ovi fondovi jako izložili u Ledu. Ne samo da su dokapitalizacijom financirali Todorićeve poslovne projekte, koji su završili neslavno, nego su plaćali velike premije na tržišnu cijenu kako bi stjecali značajnije udjele i kontrolu u Ledu. A kada su dobili kontrolu, umjesto da se usprotive odlukama koje su štetne za kompaniju, kao zaleđeni igrali su za Todorića. Sada pak pitijskim priopćenjima odgovornost pokušavaju prevaliti na svoje predstavnike kao slobodne strijelce.