Sudionici okruglog stola o zdravstvenom odgoju u Saboru usprotivili su se programima koje smatraju ideološki nametnutima, poput spolnog odgoja, ističući pravo roditelja na odgoj djece u skladu s vlastitim svjetonazorom te navodeći da se većina tih tema već obrađuje u redovnoj nastavi.
Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović (NZ), koji je organizirao skup, podsjetila je da je od 2019. zdravstveni odgoj dio obveznog kurikula u realizaciji kroz satove razrednika, nastavu prirode, biologije te tjelesne i zdravstvene kulture. Istaknula je i da su gradovi Rijeka i Zagreb krenuli s izvannastavnim programima koji su izazvali polemike.
"Postavlja se pitanje postoji li uistinu potreba za novim programima, je li postojeći kurikul nedostatan, ako jest, u kojem dijelu i je li moguće njegovim izmjenama postići željenu razinu edukacije ili je uistinu nužno ići u izradu potpuno novog kurikula i predmeta", rekla je. Navela je i zabrinutost dijela javnosti da se alternativnim programima uvode ideološke odrednice te seksualno preodgajaju djeca, čime se roditeljima oduzima pravo na odgoj djece u skladu s obiteljskim vrijednostima.
Voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, ujedno posebna savjetnica Ministarstva znanosti, poručila je da se o spolnom odgoju ne bi smjelo govoriti izdvojeno, nego uvijek u okviru cjelovite teme zdravlja. "Spolno zdravlje je neodjeljiv dio tjelesnog zdravlja s određenim implikacijama na duševno i na socijalno zdravlje i blagostanje, a to su tri komponente ukupnog zdravlja", rekla je.
Istaknula je da zdravstveni odgoj mora biti temeljen na medicini jer se zbog ideoloških prijepora često izgubi ključna svrha – naučiti djecu kako spasiti svoj život i kako voditi zdrav život. Smatra i da kurikul treba doraditi zbog novih fenomena, poput novih nikotinskih proizvoda i utjecaja društvenih mreža, te da će cjelodnevna škola omogućiti cjelovitije obrađivanje međupredmetne teme zdravlja.
Vijećnica Mosta u Rijeci Petra Mandić kritizirala je proceduru donošenja riječkog programa, navodeći da roditelji nisu bili dovoljno informirani i uključeni, što je, tvrdi, protivno ustavnim obvezama. Usporedila je priručnik iz 2013. s riječkim iz 2024., navodeći da novi izostavlja pojmove apstinencija i odgađanje spolnih odnosa, uvodi termin informirani pristanak koji djeca mlađa od 15 godina ne mogu dati, ne upozorava dovoljno na rizike kontracepcije, ne spominje kaznena djela poput pedofilije i spolnog zlostavljanja te relativizira sexting.
Predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin naglasio je kako država ne uvodi spolni odgoj nigdje, nego da je u Rijeci riječ o izvannastavnoj aktivnosti koju su škole same uvele. Roditelji su ti koji odlučuju o sudjelovanju svoje djece pa je tako u šest škola, od 900 učenika, uključeno njih 90. Dodao je da je procedura zakonom jasno propisana te najavio izmjene zakona kako bi se dodatno precizirala ta pitanja. Poručio je da su postojeći međupredmetni kurikulumi građanskog i zdravstvenog odgoja dobri, što potvrđuju međunarodna istraživanja o znanju učenika.
Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović (HDS) poručio je da "nitko nema problema sa zdravstvenim odgojem", ali da spolni odgoj mora poštovati svjetonazor roditelja. "Dopustite mi da o temama koje se tiču svjetonazora i vrijednosnog sustava, ja odlučujem kako će se moje dijete educirati", rekao je.
Potpredsjednik Odbora Marin Miletić (Most) snažno se usprotivio uključivanju sadržaja "rodne ideologije" u obrazovni sustav, ocijenivši to "zdravim razumom". "Mičite kandže s naše djece", poručio je LGBT zajednici, koju je nazvao "ekstremističkom i agresivnom" te optužio da upravlja programima koji se "nameću" djeci.
Željka Markić iz Udruge "U ime obitelji" također je oštro kritizirala uvođenje programa spolnog odgoja u riječkim školama, smatrajući ga ideološkim, neznanstvenim i nametnutim od strane ljevičarskih stranaka i LGBT udruga. Pozvala je Ministarstvo da zakonski spriječi ulazak takvih programa u škole.