Milanović objavio video posjete Papi. Pozvao ga je u Hrvatsku

Foto: EPA

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao je papu Lava XIV., koji ga je primio u privatnu audijenciju, da posjeti Hrvatsku. Procjenjuje da će do tog posjeta i doći, nakon što papa Franjo to nije učinio tijekom svog pontifikata.

"Da, naravno, uručen mu je formalni poziv da dođe u Hrvatsku", rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon privatne audijencije i susreta s vatikanskim diplomatima.

Njegov prethodnik, papa Franjo, kod kojeg je Milanović bio 2021., nije posjetio Hrvatsku, iako je također bio pozvan.

Na pitanje kako zna da će papa Lav XIV. doći, Milanović je odgovorio da to temelji na "procjeni".

"Papa se neće baviti politikom kao prethodnici"

Opisao je da se radilo o "ugodnom razgovoru" u kojem "uopće nije bilo riječi o politici". "Obično to zna doći kao poticaj s druge strane, ali sada toga nije bilo", rekao je.

"Čini mi se da je ovo papa koji se neće uopće baviti politikom na način na koji su to ponekad, u nekim situacijama i trenucima, znali činiti njegovi prethodnici, što ne držim pogrešnim, ali mislim da je on drugačiji. Mislim da se neće dati uvući u to, niti će uvlačiti druge. To je moja procjena", kazao je predsjednik.

Razgovor s Parolinom, BiH glavna tema

Na pitanje o razgovoru s državnim tajnikom Pietrom Parolinom, Milanović je rekao da ne može iznositi detalje. Dodao je da Ukrajina i Gaza nisu bile tema, ali da se govorilo o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca "uopće nije bilo riječi".

Na pitanje misli li da bi papa Lav XIV. mogao proglasiti Stepinca svetim, odgovorio je da je to "interna stvar Crkve".

Govoreći o BiH, Milanović je ponovio da "i dalje imamo situaciju u kojoj jedan većinski narod bira predstavnika drugog naroda, i to se dogodilo već četiri puta". "To su četiri teške povrede propisa. Ako se to ne onemogući, tako će se nastaviti. To je i normativno nezakonito, ali prolazi", rekao je.

Dodao je da bi se na tom pitanju možda moralo raditi s američkom administracijom, ali se upitao "kakve veze ima BiH sa SAD-om".

"To je Europa, a i drevna hrvatska postojbina, i ne samo hrvatska. To je stvar za europske poslove", naglasio je.

SAD ukinuo sankcije Dodiku, UN raspravlja o BiH

Sjedinjene Države nedavno su ukinule sankcije bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, skupini njegovih suradnika i članovima obitelji.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak bi na sjednici u New Yorku trebalo razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini. Mediji pišu da je moguće kako će visoki predstavnik Christian Schmidt otići s funkcije.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u četvrtak je potvrdio da postoji mogućnost zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR), koji u toj zemlji djeluje još od 1996. godine. Ocijenio je da bi to bila katastrofalna odluka.

Vatikan i dalje ne priznaje Kosovo

Na pitanje je li bilo riječi o Kosovu, Milanović je podsjetio da Vatikan nije priznao Kosovo. Rekao je da je Sveta Stolica "vrlo konzervativna u tim stvarima", kao što Kosovo nije priznalo ni pet država Europske unije, "svaka iz svojih razloga".

"To pokazuje da su države orijentirane na sebe, što zapravo nije loše, važno je da nisu zle ni invazivne", rekao je Milanović. Dodao je da gdje god može zagovara priznanje Kosova. "To ne radim da bih napakostio Srbiji ili Srbima, to je naprosto stvarnost", rekao je.

Darovi i posjet Papinskom hrvatskom zavodu

Milanović, koji je kao premijer bio i kod pape Benedikta XVI., kazao je da je od Lava XIV. dobio "prigodan, lijep dar", a njemu je poklonio Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., prvu hrvatsku tiskanu knjigu. Izdana je svega 28 godina nakon prve europske tiskane knjige – Gutenbergove Biblije.

Ta je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, nego na hrvatskom jeziku i glagoljici.

Robert Francis Prevost izabran je u svibnju za poglavara Rimokatoličke crkve i prvi je papa iz Sjedinjenih Država.

Nakon susreta s Lavom XIV., Milanović je posjetio i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima – najstariju hrvatsku instituciju izvan domovine koja u kontinuitetu djeluje više od 500 godina.

Zavod služi hrvatskim svećenicima na poslijediplomskim studijima na katoličkim sveučilištima u Rimu te je usmjeren na očuvanje hrvatskog identiteta i kulture. Uz zavod, kojemu je od 2020. rektor Marko Đurin, nalazi se i Hrvatska crkva sv. Jeronima.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.