LIDIJA Lončar Mikulić je majka djevojčice s transplantiranim bubregom.
Za RTL je opisala kako izgleda taj proces i rekla da se ne može izvesti tek tako. Tema transplantacije organa sada je aktualna jer DORH ispituje slučaj iz 2019. zbog utvrđenih nepravilnosti kod presađivanja bubrega na zagrebačkom Rebru.
"Laici koji nisu u tome i koji nisu bili u tom procesu, njima to izgleda, ono, pa dobro, dobiješ bubreg i sve je ok, ali nije. Ne možeš samo tako dobiti bubreg i ne može ti bilo tko dati bubreg", rekla je Lončar Mikulić za RTL.
"Ne može se pokupiti čovjeka s ceste, dovesti ga i reći 'ti ćeš biti moj donor organa'"
Zbilo se to nakon šest godina dijalize i hrpe pretraga koje uključuju šest faktora podudarnosti s donorom, kolor doplere, ultrazvuke, pregled srca i pluća. Majka kaže da je kći godinu dana išla na predtransplantacijske pretrage. Nakon svega toga, djevojčica je još imala razgovore sa psihologom, a i trebala joj je pismena potvrda kod javnog bilježnika.
Majka misli da nije realno da je netko mogao doći i dovesti potencijalnog donora pa za nekoliko dana obaviti transplantaciju.
"Ne, upravo zbog toga što ne možete pokupiti čovjeka s ceste i dovesti ga i reći - evo ti ćeš biti moj donor organa", kaže.
"Ne može se definitivno znati da se ne radi o prodaji organa"
Izvidi DORH-a su tajni, ali je poznato da se istražuje je li zaista riječ o prodaji organa. Ministar zdravstva Vili Beroš tvrdi da je posrijedi težak krimen, a ne tek disfunkcionalnost. Nesrodni živi donori su velika rijetkost u Hrvatskoj. Tim riječkog KBC-a s time se jednom susreo, i to u slučaju supružnika.
Lidija Orlić, voditeljica transplantacijskog programa KBC-a Rijeka, objašnjava da bez iznimke baš uvijek prolaze stroge medicinski kontrole. U to spadaju i kontrole etičkog povjerenstva bolnice i psihološke procjene. Kaže da je čak i tada teško garantirati da se ne radi o prodaji organa.
"Nikada ne možemo definitivno znati. Ako dobro poznajemo potencijalnog primatelja i ako se obavi višekratni razgovor s potencijalnim donorom, možemo stvoriti neku sliku je li sve u redu ili nije", rekla je Orlić za RTL.
Kazne
Etičkom povjerenstvu je bio sumnjiv različit socioekonomski status donora i primatelja. Prema zakonu, u Hrvatskoj presađivanje organa ne smije biti naplaćeno.
"Najblaže kažnjivo je oglašavanje potrebe i dostupnosti organa, kaznom do tri godine. Do pet godina se kažnjava potraživanje i nuđenje novčane naknade za organ kao i poticanje osobe da za novčanu naknadu proda svoj organ, ali i osoba koja sudjeluje u uzimanju i presađivanju, a da zna da je organ dobiven prodajom, također se kažnjava kaznom do pet godina", objasnila je Nevena Aljinović sa splitskog sveučilišnog Odjela za forenzičke znanosti.