Litva je pripremila planove za evakuaciju zbog ruskih prijetnji, ali se u slučaju napada neće predati, izjavio je litavski premijer. Mindaugas Sinkevičius rekao je da se Litavci osjećaju "pod stalnom prijetnjom" Rusije, čemu djelomično pridonose i upadi dronova u zračni prostor zemlje, piše BBC.
Planovi za različite scenarije
U razgovoru za BBC, Sinkevičius je naglasio da će njegova zemlja u slučaju napada "uzvratiti udarac i uključiti se u borbu". Potvrdio je da postoje planovi za "različite scenarije", a kao primjer je naveo organizirano premještanje starijih građana iz gradova kako bi se spriječile prometne gužve.
Litva je članica NATO-a i ima kopnenu granicu s ruskom enklavom Kalinjingrad. "Razmatramo različite scenarije, a o mnogima od njih se ne govori puno u javnosti", rekao je Sinkevičius.
"Prijetnje su konkretne"
"Suočeni smo s konkretnim prijetnjama. Ne događaju se svaki dan, ali ih osjećamo i to je naša stvarnost." Premijer je poručio i da Ujedinjeno Kraljevstvo treba "promijeniti svoj pristup" obrani te je dodao da je Litva "bliže granici i bliže prijetnji".
Izjave premijera dolaze tjedan dana nakon što su borbeni zrakoplovi NATO-a srušili dron koji je ušao u litavski zračni prostor. Podrijetlo letjelice nije službeno potvrđeno, no litavski ministar obrane Robertas Kaunas izjavio je za Newshour da je došla iz smjera Bjelorusije, susjedne države i ključne ruske saveznice. Moskva nije komentirala incident
. Britanski ministar obrane Wes Streeting pohvalio je odgovor. "Zahvaljujući brzom i profesionalnom odgovoru litavskih i talijanskih snaga, NATO je još jednom pokazao spremnost da zaštiti naš zračni prostor. Ujedinjeni smo i danonoćno branimo svaki centimetar teritorija Saveza", poručio je Streeting.
Učestali incidenti u Europi
Upadi vojnih dronova u zračni prostor europskih zemalja učestali su od početka ruske invazije na Ukrajinu. U litavskom glavnom gradu Vilniusu u svibnju je zbog opasnosti od drona oglašena zračna uzbuna, a stanovnici su pozvani u skloništa. Zračni i željeznički promet bili su kratko zaustavljeni.
Zrakoplovi NATO-a ove su godine više puta presreli i ukrajinske dronove koji su skrenuli s rute i ušli u zračni prostor susjednih baltičkih država, Estonije i Latvije. Ukrajina za te incidente odgovornim smatra rusko elektroničko ratovanje, tehnologiju kojom se namjerno ometaju i mijenjaju putanje ukrajinskih bespilotnih letjelica.
Litva, Estonija i Latvija pridružile su se NATO-u 2004. godine. Članstvo ih obvezuje na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji propisuje da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez.