LITVA danas u drugom krugu predsjedničkih izbora bira između bivše ministrice financija te erudita i političkog početnika, a kakav god bio rezultat, novi litavski predsjednik bit će ekonomist desnog centra.
Ingrida Šimonyte, neovisna zastupnica bliska konzervativcima, pobijedila je u prvom krugu 12. svibnja s malom razlikom, osvojivši 31,13 posto glasova, dok je neovisni kandidat Gitanas Nauseda dobio 30,95 posto.
Analitičari vjeruju da bi u drugom krugu pobijediti mogao Nauseda. Izbori se održavaju paralelno s izborima za Europski parlament.
Velike razlike
Programi dvoje kandidata ne razlikuju se puno.
"Nauseda bolje stoji jer privlači širi krug birača na cijelom političkom spektru", smatra Ramunas Vilpisauskas, direktor Instituta za međunarodne odnose i političke znanosti.
"Litva ima snažnu tradiciju neovisnih predsjednika i Nauseda u tome crpi snagu", objašnjava Linas Kojala, šef Centra za istočnoeuropske studije u Vilniusu.
Litva se proeuropskim kandidatima desnog centra odupire sve jačoj euroskeptičnoj struji u Europi i većina birača uvjerena je da im EU donosi prosperitet i sigurnost.
Odlazak popularne predsjednice
Pobjednik će zamijeniti popularnu predsjednicu Daliju Grybauskaite, koja završava drugi uzastopni mandat, posljednji po zakonu.
Pitanja svakodnevnog života dominirala su predizbornom kampanjom. Litva ima problema s demografijom zbog iseljavanja stanovnika u zapadnu Europu. Dvoje kandidata obećali su da će smanjiti jaz između bogatih i siromašnih u zemlji koja je članica eurozone i ima 2,8 milijuna stanovnika od kojih gotovo 30 posto živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, posebice na selu.
Rast bi trebao ove godine iznositi 2,7 posto BDP-a, puno više od prosjeka eurozone od 1,1 posto. Predsjednički kandidati, ekonomisti po zanimanju, obećali su da će ga pravednije raspodijeliti.
Savjetnik u privatnoj banci, Nauseda (55) se predstavlja kao "nacionalni kandidat", iznad političkih sukoba.
Šimonyte (44) je obećala da će se "oduprijeti populizmu" i naglašava svoje političko iskustvo. Godine 2009. kao ministrica financija provela je stroge mjere štednje zbog gospodarskog pada od gotovo 15 posto.